Stiže nam prijestupna godina: Evo što biste trebali znati

Prijestupna godina poznata i kao interkalarna godina ili bissekstilna godina je koja kalendarski sadrži dodatan dan koji se dodaje da bi se sinkronizirala s astronomskom ili sezonskom godinom.

Zbog toga, prema gregorijanskom kalendaru svaka prijestupna godina ima 366 umjesto uobičajenih 365 dana, tako da se veljača produljuje na 29 dana. Upravo takva će biti i veljača u 2020 godini, nakon prethodne 2016.

Stoljećima je pokušaj sinkronizacije kalendara s duljinom prirodne godine bio uzrokom zbrke, sve dok koncept prijelazne godine nije pružio način kako nadoknaditi vrijeme, piše 24sata.hr.

– Sve se svodi na činjenicu da broj okretaja Zemlje oko vlastite osi, odnosno dana, nije jednak ili na bilo koji način povezan s time koliko dugo treba Zemlja da obiđe Sunce – kaže John Lowe, voditelj Odjela za vrijeme i frekvencije Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST).

Sunčana ili tropska godina je duga otprilike 365 dana 5 sati 48 minuta i 46 sekundi, a nijedan kalendar koji se sastoji od čitavih dana ne može se podudarati s tim brojem, a naizgled ignoriranje naizgled malog komadića vremena kreira puno veći problem nego što možemo zamisliti.

Dokazi za to nalaze se u povijesti – od divljih pomicanja datuma do pratećeg društvenog, poljoprivrednog i vjerskog kaosa. Zbog toga je većina suvremenog svijeta usvojila gregorijanski kalendar i njegov sustav prijestupne godine kako bi dani i mjeseci pratili godišnja doba.

Drevno vođenje vremena

Napori da se prirodni raspored prilagodi našem vlastitom od samih početaka nisu baš slavno prolazili. Još od sumerskog kalendara nastalog prije nekih 5000 godina, godina je bila jednostavno podijeljena u 12 mjeseci od kojih je svaki imao 30 dana.

Njihova godina od 360 dana bila je gotovo tjedan dana kraća od našeg godišnjeg putovanja oko sunca.

Praksa dodavanja dodatnih dana u godinu stara je najmanje koliko i ovi sustavi od 360 dana.

– U vrijeme egipćanskog usvajanja ovog kalendara, oni su bili svjesni da postoji problem, no nisu dodavali dane, već bi samo na kraju godine dodali pet dodatnih dana za proslave – objašnjava Lowe za National Geographic.

Raniji Egipćani (prije oko 3100. g. Pr. Kr.) i druga društva od Kine do Rima nekoć su koristili lunarne kalendare za praćenje vremena. No lunarni mjeseci u prosjeku imaju 29,5 dana, pa godinu čini tek oko 354 dana. Zbog toga su društva koja su zadržala lunarno vrijeme brzo odmakla od sinkronizacije s godišnjim dobima zbog 11-dnevnog zaostajanja.

Rimljani su višekratno pokušavali izmijeniti ovaj kalendar neredovito dodajući dane ili mjesece, ali ti nepristrani napori samo su ukazivali na potrebu reforme.

Godina zbrke

U vrijeme kad je Julije Cezar provodio sretne sate s Kleopatrom, rimski je kalendar odstupio od godišnjih doba za neka tri mjeseca. Istovremeno, Egipat je imao 365-dnevnu godinu i već su u trećem stoljeću prije Krista utvrdili korisnost sustava s prijestupnom godinom svake četiri godine.

Cezar je spremno usvojio taj sustav, no zbog toga je prethodno morao odrediti jednu “godinu zbrke” u trajanju od 445 dana. Bila je to 46. godina prije Krista, a služila je da se isprave prethodna odstupanja. Rimljani su odlučili kako će dan koji se dodaje prijestupnoj godini biti upravo 29. dan veljače.

Taj se standard u svijetu usvojio 1582. godine. Prijestupna godina je svaka ona koja je djeljiva s četiri, osim na prijelazima u nova stoljeća, kada su prijestupne sve one godine koje su djeljive s 400.

Mračna proročanstva

Po narodnim vjerovanjima prijestupne godine koja je sama po sebi “baksuzna” ne bi trebalo započinjati nikakve ozbiljne poslove. Isto tako ove godine praznovjerni vjeruju da ne bi trebalo ulaziti u brak jer će on neslavno završiti, tako barem smatraju Grci.

Ipak, ako se odlučite vjenčati onda bi bilo poželjno da žena zaprosi muškarca. Samo tada ga, po britanskoj tradiciji, može i zaprositi jer su tada kao rodne norme izvrnute. Ako on odbije mora joj darovati poljubac i par svilenih rukavica.

Ne treba ove godine ni saditi voće jer će ono roditi svako druge, a moguće je čak i svako četvrte godine. Zatim, treba saditi u jesen, a ne u proljeće.

Od povijesnih događaja koji su se zbili u prijestupnim godinama izdvaja se ona 1976. kad se iznad Vrbovca dogodila najveća zrakoplovna nesreća na hrvatskom nebu u kojoj je poginulo 176 putnika.

Nekadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito umro je prijestupne 1980., a rat u Bosni i Hercegovini počeo je i završio prijestupne godine (1992. i 1996.), Putin je došao na vlast prijestupne 2000. godine, ekonomska kriza započela prijestupne 2008. godine…

A što s rođenima 29. veljače?

U Irskoj je zakonom uvedeno pravilo da sva djeca rođena 29. veljače dobiju na dar 100 funti. Vjerojatnost da se netko rodi na taj dan je 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno živi 4 milijuna ljudi rođenih upravo 29. veljače.

Za tu djecu vjeruje se da su kreativna, sposobna i često vrlo jedinstvena. Roditi se 29. veljače znači biti obdaren ‘šestim čulom‘, te se ljude smatra sretnicima i vjeruje se da često posjeduju neke posebne talente.

U Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježena je i obitelj Keogh iz Irske u kojoj su osobe iz tri generacije za redom rođene 29. veljače. U knjizi rekorda našla se i norveška obitelj Henriksen u kojoj je troje djece rođeno na prijestupni datum.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.