Speleolozi u Mostaru upozorili: Toliko je smeća u špiljama da je moguće veće zagađenje pitke vode

U sklopu projekta “Primjena specifičnih vještina speleologije u zaštiti okoliša na području Hercegovine”, u organizaciji Speleološkog društva ”Herceg” i Speleološkog društvo ”Zelena brda” iz Trebinja, održana je tribina o zaštiti krškog ekosustava i podzemnih voda.

Po riječima predsjednika Speleološkog društva ”Herceg” Mostar Ivana Marića, glavni cilj projekata je skrenuti pozornost javnosti na utjecaj otpada u speleološkim objektima na vodu koju svi pijemo.

Smeće najveći problem

Mi trenutno radimo na platou iznad Mostara, Raškoj gori, Gorancima i Bogodolu, koji su prepuni jama. Nažalost, primijetili smo u njima da ima velikih količina smeća i onda smo došli na ideju da uradimo jedan ovakav projekt s obzirom da znamo da su ispod nas podzemne vode i da bi moglo doći do nekih loših utjecaja na vodu koju pijemo, kazao je Marić.

Bojan Šunjić iz Speleološkog društva ”Herceg” dodao je kako hercegovački kraški predjeli nemaju puno tekućih voda, već se uglavnom radi o podzemnim vodama koje kraški predio čisti, skuplja i na kraju izbacuju najčešće u velika vrela u podnožjima planina.

Upitna čistoća vode

Okolica Mostara i praktično cijela Hercegovina koristi pitku vodu iz velikih vrela u koja voda dolazi kroz te kraške šupljine. Ako su zagađene špilje naravno da zagađenje dolazi do izvorišta pitkih voda, upozorio je Šunjić.

U okviru projekta, dodao je, planirano je istraživanje jama te klasificiranje koje jame su zagađene i kojim otpadom, piše Fena.ba

Planirano je i čišćenje jama te ono što je najvažnije, prevencija koja će se provoditi kroz predavanje u školama o zaštiti voda, kroz javne tribine i kroz izradu posebnog dokumentarnog video materijala kojim ćemo upozoriti stanovništvo Hercegovine koliki je značaj očuvanje podzemnih objekata i najvećeg blaga: pitke vode, istaknuo je Šunjić.

Aktivnosti koje provode Speleološko društvo ”Herceg” i Speleološkog društvo ”Zelena brda”, dio su šireg projekta “Jačanje Zelene mreže u BiH” koji uz financijsku podršku Veleposlanstva Republike Italije u BiH implementira i sufinancira Razvojni program Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP BiH).

(www.jabuka.tv)

4 komentara

  • Nije pitanje kolicine smeća koliko vrste, znači kakvog točno smeća i gdje, jer se većina tvari isfiltrira ali neke neće i budu odnešene vodom u dužim relacijama, kemičari najbolje znaju reći koji i kakav je otpad najštetniji ako se odlaže u podzemne pukotine, svakako su najštetniji pesticidi i bilo kakvi ini otrovi, ljekovi, zatim baterije , akumulatori i slično, e takav otpad ukoliko ga ima tu treba promotriti gdje je najveće zagađenje

  • auta se popravljaju, sve one tekućine koje se mijenjaju završavaju u zemlji, ulja iz motora, mjenjača, antifriz, gume od auta, auto je potreba, ali i daleko najviše zagađuje okoliš. Naša Hercegovina do prije 30 godina bila je čista, rak je bio skoro pa nepoznat, a sada je vodeći uzrok smrtnosti….

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.