Socijalna karta uskoro i u Federaciji BiH: Pomoć bi trebala ići onima kojima je najpotrebnija

Proces izrade socijalne karte u Federaciji BiH doveden je do kraja, a cilj je pravednije usmjeravanje pomoći građanima kojima je ona najpotrebnija.

Proces izrade socijalne karte u Federaciji Bosne i Hercegovine doveden je do kraja, potvrdio je za Fokus federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Socijalna, odnosno društvena karta, službeni je alat koji omogućuje povezivanje podataka koje institucije već posjeduju, kako bi se javne politike donosile na pravedniji, učinkovitiji i financijski odgovorniji način.

Zakon čeka mišljenja nadležnih ministarstava

Delić je naveo kako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo Zakon o metodologiji izrade socijalne karte u Federaciji BiH, koji bi trebao doći na dnevni red Vlade FBiH nakon dostavljanja potrebnih mišljenja.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike može potvrditi da smo uradili sve što smo najavili u Planu rada kada je u pitanju socijalna karta. U tri godine mandata proces socijalne karte doveden je do kraja, rekao je Delić.

Dodao je kako se čekaju mišljenja Federalnog ministarstva pravde i Federalnog ministarstva financija, koja su, prema njegovim riječima, imala rok od osam dana, ali ih još nisu dostavila.

Podijeljena nadležnost usporava proces

Budući da je riječ o podijeljenoj nadležnosti Federacije BiH i deset županija, odnosno kantona, ministarstva moraju pribavljati i mišljenja nižih razina vlasti na propise koji se donose na federalnoj razini.

Delić ističe kako taj proces nije jednostavan, ali smatra da su u proteklom razdoblju stvoreni preduvjeti za uspostavu socijalne karte.

EU pomoć kao temelj za bazu podataka

Prema njegovim riječima, projekt EU pomoći energetski siromašnim kućanstvima bio je dobar temelj za prikupljanje podataka o kućanstvima.

Tijekom 2024. godine podjela pomoći realizirana je putem online aplikacija, a prikupljeno je više od 150.000 prijava iz četiri kategorije stanovništva koje su ostvarile pravo na pomoć.

Te prijave uključivale su i prikupljanje podataka o kućanstvima, čime je stvorena baza za daljnje procese, objasnio je Delić.

Projekti koji su stvorili preduvjete

Uz projekt EU pomoći, ministarstvo je pokrenulo i druge digitalne procese koji su, prema Delićevim riječima, pomogli u stvaranju temelja za socijalnu kartu.

• EU pomoć energetski siromašnim kućanstvima prikupila je više od 150.000 prijava.
• Aplikacija ePorodilja prikupila je više od 30.000 prijava.
• Pokrenuta je izrada softverskog sustava DIP, odnosno Award softvera, kroz koji prolaze socijalne naknade iz resora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Delić je naveo kako je kroz aplikaciju ePorodilja prikupljen značajan broj demografskih i socijalnih podataka o obiteljima u Federaciji BiH.

Pomoć onima kojima je najpotrebnija

Socijalna karta trebala bi omogućiti da država prvi put ima preciznije podatke o stvarnim socijalnim potrebama građana.

Cilj je da se pomoć usmjeri onima kojima je zaista potrebna, da se smanje moguće zlouporabe te da se socijalna politika temelji na stvarnim podacima, a ne na procjenama.

Danas više ne postoji infrastrukturna prepreka da socijalna karta zaživi. Ono što preostaje jeste usvajanje zakona i politička suglasnost svih razina vlasti, zaključio je Delić.

(www.jabuka.tv | Foto: Kristina Stedul Fabac/Pixsell)