Smilje na plantažama zamijenit će masline

Sudbinu uzgoja kivija, činčila, paulovnije… doživjelo je i smilje. Milijuni uloženi u uzgoj ovog ljekovitog bilja uglavnom su propala investicija. Priča koja je trebala biti perspektivna, pokrenuti gospodarstvo Hercegovine, zaustaviti odlazak mladih obitelji u inozemstvo te pojačati izvoz eteričnih ulja iz BiH u svjetske zemlje završila je brže nego što je itko mogao zamisliti.

Profitirali su, izgleda, samo oni koji su prodavali sjeme i sadnice, vlasnici bagera i ostalih strojeva koji su kamen i krš pretvarali u obradivu površinu te veliki proizvođači koji su u posao ušli nekoliko godina ranije. Danas dvije godine od najveće gospodarske euforije koja je u ovom stoljeću zahvatila Hercegovinu najveći broj plantaža je zapušten, a one koje su se do jeseni održavale, ovih dana se preoravaju i pripremaju za sadnju nekih drugih poljoprivrednih kultura.

Za očekivati je da će uzgoj onog što će na tim plantažama zamijenit hercegovačko ljekovito bilje, koje je u svojim parfemima koristila i sama Coco Chanel, imati sretniji kraj.

Priča oko smilja završena je za male proizvođače bar 90 posto. Bilo je nešto županijskih poticaja pa nije sve zaorano. Prošla godina je nula, čisti gubitak. Iscijedio sam nešto ulja za svoje potrebe, prodaja nije dolazila u obzir. Možda je netko od velikih uspio nešto prodati po svijetu, ali to slabo ide, kaže Senad Đonko s Bivolja Brda na Dubravskoj visoravni koji je imao zasađenih 13.000 stabljika smilja.

Danas svoju investiciju u smilje tretira kao čisti gubitak, kaže da je procentualno od malih proizvođača samo jedan posto i dalje aktivan. Mnogi su preorali svoje nasade, a neki su ih zapustili i ne obrađuju ih.

Konkretno, na Bivolju Brdu 90 posto je preorano, a i ono što je ostalo, ljudi ne kultiviraju. Ostali su veliki, a i oni imaju probleme. U Dabrici je naš predsjednik smiljara Dujmović imao zasađeno veliko Hepokovo imanje i on je to napustio, izjavio je Đonko, naglašavajući da postoji i nekolicina pozitivnih primjera onih koji su i prije sadnje imali dugoročno osigurane plasmane.

Oni koji su zaorali smilje okreću se drugim kulturama, onima koji tradicionalno uspijevaju u Hercegovini ili nekima koji tek postaju aktualne., piše Večernji.ba.

Ljudi se okreću maslini, ima talijanskih sorti koji ovdje mogu uspijevati. Ja sam zasadio baš masline, a znam i dosta drugih. Ima i onih koji sade vinovu lozu, to je tradicionalno ovdje uvijek uspijevalo, objasnio je Đonko.

Plantažeri ističu kako je sirovu biljku sve teže prodati, a i oni koji to uspiju nezadovoljni su cijenom koja, naglašavaju, ne može pokriti troškove ulaganja u smilje tijekom godine. Naime, prije četiri godine kilogram sirove biljke prodavao se i po pet konvertibilnih maraka, da bi sada ta cijena pala ispod jedne marke. Plantažeri navode kako je realna cijena, odnosno isplativa cijena za daljnji uzgoj oko dvije marke. Otkupljivači pak tvrde kako ne mogu dati tu cijenu za sirovu biljku jer je na svjetskom tržištu pala cijena ulja.

Ipak svi dijele mišljenje kako su se u uzgoj smilja trebale uključiti nadležne institucije kako bi se pronašao veći broj otkupljivača izvan BiH, ali i kontrolirala količina nasada. Kada je riječ o samom izvozu eteričnog ulja, ne postoje podaci samo za smilje, nego se bilježi rast prodaje svih eteričnih ulja proizvedenih u BiH. Tako je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore, tijekom prošle godine izvezeno eteričnih ulja u vrijednosti od 9,7 milijuna KM.

(www.jabuka.tv)


3 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.