Slovenci protiv sankcioniranja Rusije, optužuju SAD i Veliku Britaniju za huškanje

“Za sada mislim da je najprije potrebno raščistiti što se u Salisburyju dogodilo, riječ je o vrlo nejasnom i bizarnom slučaju”, kazao je Erjavec novinarima u srijedu pred redoviti sastanak koalicije koja određuje dnevni red za redovnu sjednicu vlade u četvrtak.

Erjavec je već početkom ovog tjedna kazao da Slovenija za sada ne razmišlja o diplomatskim sankcijama, odnosno simboličnom otkazivanju gostoprimstva jednom ruskom diplomatu iz veleposlanstva Rusije u Ljubljani, te da o tome što se u Salisburyju dogodilo tek treba ustvrditi međunarodna istraga.

Erjavec je u srijedu novinarima rekao da on osobno ne vidi razloga za takav potez i da ga neće predložiti, ali da će o tome biti vođena rasprava, pa treba vidjeti što će se nakon nje zaključiti. Oporba desnog centra, kako navode neki mediji u Sloveniji, nije zadovoljna takvim stajalištem vlade.

Predsjednik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku Jožef Horvat, inače član demokršćanske Nove Slovenije (NSI) sazvao je za idući tjedan sastanak tog odbora, te rekao da želi da se na njemu stranke izjasne kako gledaju na pitanje mogućih diplomatskih sankcija prema Rusiji. Odluku o tome, prema mišljenju Horvata, ne bi smjela donijeti vlada jer kako kaže više nema pune ovlasti nakon što je premijer Miro Cerar dao ostavku, nego bi o tome trebao odlučivati parlament.

U dominantnim slovenskim medijima bliskim vladajućoj koaliciji prema eventualnom pristanku Ljubljane na diplomatske sankcije Rusije mnogo je otvorenog neraspoloženja.

Slovenski radio objavio je u srijedu u svojoj središnjoj informativnoj emisiji neuobičajeno oštar komentar u kojemu je među ostalim rečeno da se u skandalu nastalom nakon slučaja Skripal radi o “huškanju” SAD-a, da se Velika Britanija protiv Rusije spremna boriti “do zadnje kaplje krvi ostalih članica EU-a”, te da sadašnja, ali niti buduće vlade ne bi smjele dopustiti da se Slovenija “opet osramoti”, kao u vrijeme nekadašnjeg premijera Antona Ropa, kad je tadašnji ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pristao potpisati tzv. “izjavu iz Vilniusa” kojom su istočnoeuropske zemlje prihvatile tumačenja SAD-a o postojanju sredstava za masovno uništavanje u Iraku, što je SAD uzeo kao povod za invaziju na Sadamov Irak iako se kasnije pokazalo da u Iraku tog oružja nije bilo.

(Hina) 

Komentiraj: