Slobodan petak u Livnu i Sarajevu: Kako kraći radni tjedan mijenja živote radnika?

U Europi se radni tjedan skraćuje, a u Bosni i Hercegovini – produžava, pokazalo je najnovije istraživanje. Naši radnici rade više nego gotovo svi u Europi, ali ondje gdje su poslodavci pokušali četverodnevni model, rezultati su iznenadili i njih same.

U Europi je prosjek 36 radnih sati. U BiH – više od 41. Razlika djeluje mala dok ne shvatimo da je to pet sati više tjedno, da je to mjesec i pol dodatnog rada – bez ijedne plaće više. Na godišnjoj razini to znači da smo 250 sati duže na poslu, prenosi Forbes.

Od građana Bosne i Hercegovine u cijeloj Europi više rade samo građani Turske i Srbije – dok se Unija okreće u suprotnom smjeru. U većini europskih zemalja radni se tjedan skraćuje, a pojedine države uvode i četverodnevni radni model.

Nizozemska je već na prosjeku od svega 32 radna sata tjedno, a Danska, Njemačka i Austrija odavno testiraju fleksibilnije rasporede koji pokazuju bolje zdravlje radnika. Skraćivanje radnog vremena više nije eksperiment.

Kada gledamo analize i predikcije vezane uz budućnost rada, velik broj izvješća pokazuje da su tvrtke toga svjesne i da su se na globalnoj razini krenule pripremati pružajući različite fleksibilne modele rada, fokusirajući se na well-being. To su različite vrste mjera – od skraćivanja radnog vremena, do kliznog radnog vremena, ali i integracije nekih drugih modela koji pružaju podršku ljudima koji imaju obitelj, kazala je Mersiha Mima Mehić, stručnjakinja za tržište rada.

Iznimno mali broj tvrtki u Bosni i Hercegovini donio je takve odluke. Oni koji jesu – ne žale. Jedna sarajevska IT tvrtka, koja radni tjedan od četiri dana prakticira već tri godine, bilježi sjajnu produktivnost bez ijednog otkaza.

Nismo imali odlazaka iz dijelova tvrtke koji su bili obuhvaćeni tom promjenom. Ono što je također dobro jest da potencijalni kandidati iskazuju interes za rad u tvrtki i taj jedan dodatni neradni dan veliki je dio njihova interesa, pojasnio je Dževdet Dautbegović, direktor IT tvrtke.

Slobodan petak uz neradni vikend za radnike je na snazi već tri godine i u livanjskoj tvrtki koja se bavi distribucijom lijekova. Riječ je o regiji koju već desetljećima muči odljev stanovništva i nedostatak radnika. Direktor poručuje: ako mislimo zadržati ljude – čovjeka moramo staviti na prvo mjesto.

Što se tiče same produktivnosti, definitivno nismo ništa osjetili – samo smo dobili na atmosferi. Bez čovjeka ne može nijedna tvrtka, niti stroj raditi. Tako da nam svima u fokusu mora biti čovjek. Mislim da ne smijemo dopuštati da naši dobri ljudi odlaze izvan granica Bosne i Hercegovine, nego da mi svi kao poduzetnici moramo napraviti najbolje moguće uvjete, istaknuo je Mario Pavlinović, direktor tvrtke iz Livna.

Mi zaboravljamo čovjeka, da je čovjek taj koji, sa sociološkog aspekta, ostaje negdje na kraju. Jako lako se daju otkazi, jako lako se riješite pet, deset tisuća ljudi, a što se onda dogodi vrlo često – onoga tko je otpustio nagradi se milijunima jer je tvrtki donio dodatni profit, poručio je Amer Osmić, sociolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

Ne mogu sve tvrtke istim putem. Ali testiranje kraćih i fleksibilnijih modela rada moralo bi postati pravilo, a ne rijetka iznimka. Jer samo ondje gdje se štiti čovjek – ostaje i radnik.

(www.jabuka.tv | Foto: Unsplash)