Širokobriježanka s adresom u Milanu: Mladima treba podići svijest o psihofizičkom zdravlju

Širkobriježanka Anđela Jelić (26) je mlada, ambiciozna i poduzetna žena koja neprestano uči i usavršava se u području psihologije.

Istražuje zdravlje ljudi i posebno utjecaj prehrane na osobno blagostanje. Već duže vrijeme boravi u Milanu gdje usavršava svoje znanje na doktorskom studiju iz psihologije na Università Cattolica del Sacro Cuore. Vrijedi istaknuti kako se Anđela dugo bavila i glazbom, a ujedno je završila i studij glazbene umjetnosti, piše portal Poduzetna.com.

Ova psihologijnja je jedna od autorica kolumni na portalu Poduzetna.com, a od nje se zasigurno može puno naučiti i zajedno raditi na boljitku psihofizičkog zdravlja.

Za početak zamolila bih te da nam sama ukratko kažeš nešto o sebi.  

Trenutačno sam na doktorskom studiju na Università Cattolica del Sacro Cuore u Milanu gdje proučavam na koji način promovirati zdravu prehranu i približiti osobama njezine utjecaje na zdravlje i osobno blagostanje uzimajući u obzir psihološke odrednice pojedinaca, npr., samopouzdanje.

Ideja za istraživanjem rodila se za vrijeme pisanja diplomskog rada, što je bilo u ovo vrijeme prošle godine, ali i zbog osobnog interesa za komunikaciju, posebice u digitalnom svijetu.

Svoje znanje na tom području usavršila sam tijekom diplomskog studija gdje sam uz razne psihološke tematike imala priliku učiti i o utjecaju i primjeni novih tehnologija u psihologiji.

Detaljnije o tome kako i na koji način funkcioniraju alati koji se koriste u digitalnoj komunikaciji usavršila sam na specijaliziranom programu “Social Media and Digital Marketing” u sklopu Europa Innovation Business School.

Osim doktorskog studija i obveznih predavanja, trenutno stažiram na sveučilištu, gdje svakodnevno provodim vrijeme pripremajući nova istraživanja, predavanja, radionice za studente, sudjelovanje na kongresima i slično.

Kako to da si odabrala baš psihologiju kao buduće zanimanje?

Ljubav prema psihologiji rodila se u srednjoj školi kada sam se i prvi put susrela s tim predmetom. Učenje o biološkim odrednicama ljudskog ponašanja, emocijama, motivaciji i inteligenciji bila su samo neka od područja koja su inicijalno potaknula moje zanimanje za ovu lijepu znanost koja svoje korijene vuče još iz starogrčke filozofije.

Anđela, kako te životni put odveo u Milano gdje se trenutačno nalaziš na studiju?

Kad sam razmišljala o nastavku školovanja, uz to da mora biti na visokoj razini, htjela sam iskustvo studiranja u inozemstvu, a Milano mi se učinio kao dobar izbor.

Ne samo zbog toga što se radi o gradu koji je, slobodno mogu reći, svjetska metropola, već prvenstveno zbog toga što ima sjajna sveučilišta.

Jedno od njih je bez dvojbe i moje sveučilište koje nudi izrazito kvalitetan studijski program na svim razinama i spada u sam vrh talijanskog visokog obrazovanja, zemlje u kojoj se nalazi najstarije sveučilište na svijetu.

Moram istaknuti činjenicu da prije nego što sam došla u Milano nisam poznavala talijanski jezik i to je zasigurno bio veliki izazov za mene.

Prvih osam mjeseci pohađala sam nastavu talijanskog na Institutu Dante Alighieri i nakon toga sam pristupila prijemnom ispitu. Unatoč uvjeravanjima djelatnika sveučilišta da ću vrlo teško proći pošto do sada to nije pošlo za rukom nikome od onih koji nisu izvorni govornici talijanskog, ja sam, kao što možete pretpostaviti, taj prijemni ispit položila i upisala preddiplomski studij.

Opiši nam kakav je život u Milanu i kakvi su Talijani sugrađani.

Život u Milanu je izrazito dinamičan, izazovan, ali i nadasve ugodan zahvaljujući  mogućnostima koji ovaj moderan grad pruža. To je grad koji je in primis orijentiran na stvaranje novih vrijednosti, kako kroz modni dizajn, dizajn namještaja i arhitekturu, tako i kroz nove tehnologije i digitalizaciju.

Grad pruža razne mogućnosti svima onima koji imaju inovativne, funkcionalne i ideje prilagođene vremenu u kojem živimo. Uz sve rečeno, potrebno je isto tako naglasiti da je Milano grad u kojem se nalazi Posljednja večera Leonarda Da Vincija, Teatro alla Scala,Duomo i još pregršt sličnih znamenitosti koje u kombinaciji s navedenim modernim predznakom čine ovaj grad sjajnim spojem “starog” i “novog”.

Kad govorimo o Talijanima, na pamet mi padaju Dalmatinci koji imaju jako sličan temperament i životne navike, nadasve kad je riječ o prehrani.

Odrasla sam s bakom Dalmatinkom, tako da mi je dobro poznat taj mediteranski način života koji sam i ja objeručke prihvatila i u kojem se, uzimajući u obzir i svoje dalmatinske korijene, jako dobro “snalazim”.

Pojam psihologije je dosta širok, koje su glavne teme koje tebe zanimaju?

Ono što je predmet mog interesa vezano je za psihološke odrednice, utjecaj okoline i kulture na prehrambene navike. Posebice kako i na koji način o tome učinkovito komunicirati u svrhu promocije zdravog načina života pojedinaca, kako djece, odraslih tako i osoba starije dobi.

S obzirom da je na razini cijele Europske unije prekomjerna tjelesna težina jedan od uzročnika ozbiljnih zdravstvenih problema smatram da je potrebno raditi na podizanju svijesti o ovom problemu, promovirajući i potičući zdrave životne i prehrambene navike.

Na taj način bi se mogli prevenirati sve češći poremećaji u prehrani, kao što su anoreksija, bulimija, ortoreksija i sl., koji imaju snažne psihološke uzročnike te ostavljaju ozbiljne zdravstvene posljedice.

Stoga, primjenjujući ovaj pozitivan pristup možemo odgajati nove generacije čiji će zdravi način života doprinijeti njihovom cjelokupnom psihofizičkom zdravlju.

Bitno je naglasiti da na ovaj način, promovirajući navedeno ponašanje, troškovi u zdravstvu mogu biti drastično smanjeni, uzimajući u obzir i da velik broj zemalja nailazi na poteškoće u financiranju svog zdravstvenog sustava.

Osim ovog područja psihologije, a zahvaljujući mom glazbenom obrazovanju, kroz studij sam imala priliku naučiti neke od glazbenih tehnika za poboljšanje kvalitete života i u praksi primijeniti naučeno u jednom rehabilitacijskom centru. Prakticirajući glazbene tehnike svirajući violinu osobama koje imaju poteškoće u razvoju ili teške zdravstvene dijagnoze, dovelo je do njihovog napretka i do vidnog poboljšanja u zdravstvenom i psihološkom smislu.

Na koji način psiholozi mogu doprinijeti unaprjeđenju poslovanja tvrtke?

Psiholozi koji kroz svoj studij proučavaju ponašanje, emocije, motivaciju, komunikaciju, pa i društvene čimbenike, mogu jako puno doprinijeti uspješnijem poslovanju tvrtke.

Na primjer, psiholozi su ti koji mogu potaknuti poduzetnika i pomoći mu kroz razne treninge i vježbe da svoje potencijale maksimalno iskoristi, stvori zdrave radne navike, nauči kako optimizirati vrijeme, bude usredotočen na napredak i rast, te podučava kako stvoriti dobro i pozitivno ozračje u timskom radu.

Osim toga, psiholog svojim znanjem i tehnikama može “pripremiti” poduzetnika za krizne situacije. U ovom kontekstu bih željela istaknuti žensku populaciju koja se nakon isteka porodiljnog dopusta vraća u poslovni svijet i kojoj mora biti pružena adekvatna podrška i stručni pristup.

Koje su glavne osobine poduzetnih osoba?

Po mom mišljenju glavne osobine su otvorenost prema novim izazovima i upornost. Tu mislim i na neprestano i neumorno istraživanje i pronalaženje inovativnih rješenja potrebnih za napredak sveukupnog poslovanja.

Koji bi bio tvoj savjet osobama koje žele ući u svijet poduzetništva?

Koliko god to nekome možda zvučalo banalno, trebaju biti naoružani strpljenjem, ustrajnošću i vjerovati da će trud i rad donijeti rezultat.

To je po mom mišljenju krucijalno.

Kako ti voliš provoditi slobodno vrijeme i što te veseli u životu?

Uživam u svemu, kako u radu tako i u slobodnom vremenu. Što se tiče slobodnog vremena, volim ga provoditi s dragim osobama prvenstveno kroz putovanja koja pružaju priliku za upoznavanje novih kultura, običaja i svega onog što podrazumijeva jedno takvo iskustvo, ali i tjelesna aktivnost mi predstavlja vrlo bitan segment slobodnog vremena. Jako me veseli dobra hrana, glazba, fotografija, kazalište i ostalo što mi omogućuje nove spoznaje i što me potiče na osobni rast.

Kakvi su tvoji planovi za budućnost?

Planovi za budućnost su nastaviti raditi u znanosti i pokušati svojim znanjem i radom doprinijeti ovom području kroz istraživanja koja za cilj imaju promicanje osobnih potencijala pojedinca i zdravog načina života, ali isto tako koja dovode do demistificiranja ove znanosti i odmicanja od pogrešnog stereotipa da je psihološka pomoć potrebna samo osobama koje imaju psihičke probleme.

Anđela, reci nam za kraj koja ti je omiljena misao vodilja u životu?

Parafrazirala bih poznatog britanskog znanstvenika Stephena Hawkinga koji je rekao da je bitno biti uporan i svakodnevno buditi znatiželju za novim spoznajama, jer bez obzira na poteškoće s kojima se susrećemo ne smijemo odustajati, imajući pogled uvijek usmjeren prema gore, a ne prema dolje.

(www.poduzetna.com)

20 komentara

  • Poruka mladima, rad i trud se isplati! I dođe brzo na vidjelo. Nije jedini uspjeh zaposliti se u neko javno poduzeće. “Uzmite stvar u svoje ruke”. Udružujte se, uvezujte se… Ne obazirite se ni na koga, ni na politiku ni na političare. Ta svima je jasno da su oni sami sebi svrha. I to treba izdržati, još malo. Gradite novi svijet u kojem će se posebno cijeniti sposobnost i znanje. I evo lijepe zemlje koju treba obnoviti. Svi vi mladi imate povijesnu priliku….obnoviti lice ove zemlje…

  • Pitati roditelje za savjet u odgoju ovakve djece. Skromna, lijepa, vrijedna, svestrana.,prirodna,normalna. Itd…
    Cuj, doci u Milano i poloziti prijemni u gradu od 4 mil stanovnika. Na najjacem svj sveucilistu.
    Sigurno joj nitko nista nije sredivao.
    I jos je to isto sveuciliste primi raditi, stazirati…
    I sigurno ce i doktorirati…pa to ce biti najmlada dr.sc. i valjda prva Hrvatica koja je zavrsila faks, magistrilala i radi doktorat na tom svj sveucilistu…

  • Bravo Anđela, i u gimnaziji si bila posebna i svestrana. Dvije škole paralelno završila. I sve stizala najbolje. Dođi nam održati još koje predavanje.

  • Cuj rijec je o prehrani!? Ocito je da je i ona temperamenta jer je jela isti kruh kao i hercegovci i dalmatinci. Uvijek nekakva teza o temperamnetnim dalmatincima kao da to hercegovci nisu. U ostalom sta bi sada trebalo? Prakticirati slavonsku il bosansku kuhinju pa da se smirimo? Kao da temperamenti ljudi nemaju samopouzdanje il obratno? A vi sirokobrijezani, vase samopuzdanje je samo u tome sto svi udarate u istu čiviju pa i Sirokobrijesko govno mirise, naravno, ne mislim i na ovu djevojku u tom kontekstu.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.