Širokobriješka Gimnazija proslavila svoj dan

Dan širokobriješke Gimnazije fra Dominika Mandića obilježen je u utorak prigodnim programom i susretom bivših i sadašnjih djelatnika te svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu.

Dan škole Gimnazije tradicionalno se obilježava na blagdan svetoga Franje kada je 4. listopada 1924. godine postavljen temeljni kamen velebne gimnazijske zgrade koji je posvetio i blagoslovio biskup Alojzije Mišić.

Miroslav Bošnjak, ravnatelj današnje gimnazije koja baštini postignuća velike Franjevačke klasične gimnazije, podsjetio je ne samo na uspjeh po kojemu je ta gimnazija poznata, nego se i osvrnuo na današnje rezultate koje učenici i profesori postižu. Nakon ravnatelja nazočnima se obratio i gradonačelnik Širokog Brijega, Miro Kraljević i istaknuo je sve vrijednosti širokobriješke gimnazije kroz povijest.

Ovogodišnji program Dana Gimnazije realiziran je pod vodstvom voditeljice smjene dr.art. Marijanom Pažin-Ivešić. Svečani program obilježen je izložbom slika “Portreti ravnatelja kroz povijest”, projektom osmišljenim i realiziranim u odličnoj suradnji HKD Napredak, Podružnica Široki Brijeg i Akademijom likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru.

Studenti slikarstva završnih godina studija sa svojim profesorom i mentorom doc.dr.art Mladenom Ivešićem, dopredsjednikom HKD Napredak, Podružnice Široki Brijeg, naslikali su portrete dvanaestorice ravnatelja Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg od osnutka škole do danas(ulja i akril na platnu dimenzija 80×60). Portreti su izloženi kao stalni postav u zgradi Gimnazije.

O samoj izložbi i portretima govorio je prof.doc.dr.art. Mladen Ivešić i rekao kako u umjetnosti postoje dva različita pristupa u djelovanju- istraživački i neistraživački. Temeljna razlika između istraživačke i neistraživačke umjetnosti leži u činjenici da neistraživačka umjetnost polazi od ustaljenih vrijednosti dok istraživačka teži utvrđivanju postignutih vrijednosti. Upravo su u toj originalnosti i osobnosti rađeni i nastali portreti.

Dopredsjednik Napretkove širokobriješke podružnice naglasio je da je projekt od velike kulturne i umjetničke važnosti za Gimnaziju, grad i širu zajednicu, te da je suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti Široki Brijeg iznjedrila jedan hvalevrijedan projekt.

Nositelj cijelog projekta je HKD Napredak, Podružnica Široki Brijeg. Projekt su financijski potpomogli Federalno ministarstvo kulture i sporta, Vlada ŽZH-premijer Zdenko Ćosić, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ŽZH te grad Široki Brijeg-Miro Kraljević.

(www.jabuka.tv)

22 komentara

    • Točno, prioritet gimnazije trebaju biti učenici. Moj djed mi je pričao kako je čuo hvalospjeve o ŠB gimnaziji 60-tih godina prošlog stoljeća kad je došao studirati u Zagreb. Na žalost, malo je od prave gimnazije ostalo a niti su ercegovci vise na cijeni kao nekada. Dosla neka druga vremena u kojem je parola ” snašao se ” postala zemaljski zakon i način življenja. Zbog toga se u potpunosti urušio sustav vrijednosti a opce prihvatljiva moralnost je postala upitna kategorija. I tu smo di jesmo a zapravo nas samo znanje moze spasiti.

  • Nije Gimnazija sto je nekad bila.Kriterij se srozao do minimuma.Svrseni maturanti prije 50 god mogli su birati koji ce Zagrebacki fakultet upisati i zavrsiti bez problema jer su ih profesori dobro znanjem potkovali .
    Prosjek odlikasa po odjeljenju je bio nekih 10% a danas je barem svaki treci.
    Koliko mi je poznato pred pocetak 2.sv.rata na Širokobrijeskoj gimnaziji od 17 profesora,bilo je 13 dr.sc. i jedan akademski slikar /fra Vojo Mikulic/.
    Ali sve se pokvarilo pa i to.

    • Akademski slikar je bio pokojni fra Mirko Ćosić, a fra Vojislav Mikulić je studirao prirodne znanosti i predavao je prirodopis.

    • Da, zato što su fakulteti bili težine nadprosječne srednje škole. Danas je kriterij povišen od osnovne škole do fakulteta. One sekunde kad su počeli zahtjevati da je 50% urađenog rada 2, je trenutak kad je vaš standard pređenduplo.

      I danas se može upisati i završiti svaki faks u Zagrebu koji se hoće, samo trebaš imati ocjene. To što ne upadaju i ne završavaju je stvar otežanih standarda, a ne što profesori “slabije predaju”.

      Vjerujem da tele koje ima internet kući je većeg znanja nego prosječna osoba iz Širokog Brijega 70ih i 80-ih. Tako da ne seri.

      • cuj to… upravo zbog tog interneta je mlađarija zatupljena. Izgleda da vi profesori danas samo reknete djeci da progooglaju, šta li. I “prosječne osobe” iz 70-ih i 80-ih, koji su obrazovani i koji su učili, danas imaju internet, ali i znanje, tako da ne seri ti.

      • Svako vrijeme ima svoje, danas studenti moraju znati koristiti nove tehnologije što nama starijima tada nije bilo dostupno. To što kažeš sada za dvicu treba uradit pola, trebalo je i tada. Evo primjer ekonomija pismeni iz matematike šest zadatska, za prolaz najmanje tri. U tom su bili zadaci sa teškim integralima i derivacijama. Ostale predmete ne želim nabrajati. Jedino današnjim generacijama priznajem da su daleko odmakli u odnosu na starije u znanju stranih jezika.

  • Nema toliko odličnih,ne piši neistine.Tko želi može i danas naučiti i upisati fakultet koji želi.A vama pojedincima nitko i ništa ne valja!

    • Slažem se. Svi koji zasuču rukave i samostalno rade nako što im profesori ispredaju gradivo mogu upisati što žele. Radne navike čuda rade.

  • Kad vidim zgradu iz vana pomislim bašnešto ljepo , a kad dođeš ispred derutne klupe nepokošena trava neuredno a u nutra jad i bjeda što zidovi što podovi neznam ko je za to odgovoran treba s njim u zatvor sramota neznam šta ima tu za proslaviti

  • Širokobrijeških gimnazijalaca na svim renomiranim fakultetima toliko znanstvenika, pravnika, liječnika,….ali nema ih na trač partiji kod vaše babe Vange pa vam tako izgleda. Ljudi uče, rade, trude se dok vi razglabate na kavi.

  • VBažno je da se vas 10 slikate i jedete, adjece nigdje. Zato je takvo stanje u školama, pa i u vašoj Gimnaziji. Mislim da je tokarska škola 20 godina ispred vas idioti jedni šta ste uradili od Gimnazije.

  • Od naše gimnazije je ostala samo glazura i sjena iz prošlosti. Portreti su pokušaj prikazivanja kontinuiteta i podržavam ih jer su prvo djelo naše ALU koje je izloženo u nekoj javnoj, gradskoj instituciji.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.