Široki Brijeg od 1953. do 2013.: Koliko je stanovništvo stvarno poraslo?

Široki Brijeg centar stara slika
Drugi popis stanovništva u poslijeratnoj Jugoslaviji, objavljen 31. ožujka 1953., predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za razumijevanje demografskog razvoja našeg kraja.

Specifičnost popisa iz 1953. godine jest izostanak mogućnosti nacionalnog izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak), kao i 5,51% više žena nego muškaraca na razini cijele BiH, što je bila izravna posljedica rata.

Na lokalnoj razini, tadašnja Lištica brojala je ukupno 4.058 domaćinstava i 24.700 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Široki Brijeg je imao 28.184 stanovnika, što u odnosu na stanje iz 1953. godine predstavlja nominalni rast od 14,11 %.

Ipak, realna slika demografskog razvoja dobiva se tek uvažavanjem tadašnjih administrativnih granica.

Naime, 1953. godine naselje Donji Mamići koje danas pripada Grudama činilo je 8,62 % stanovništva tadašnje Lištice, dok je Ljuti Dolac sa svojih 230 domaćinstava i 1.430 stanovnika tada pripadao Mostaru.

Kada se ovi podaci korigiraju prema današnjem teritorijalnom ustroju, stvarni porast stanovništva Širokog Brijega od 1953. godine iznosi značajnih 17,43%.

Podaci o stanovništvu iz 1953. godine

U nastavku pogledajte cjelovit pregled podataka popisa stanovništva iz 1953. godine za Kotar Lištica s brojevima domaćinstava i stanovnika za svaku općinu, naselje i zaselak:

Općina Dužice (domaćinstava: 658 | stanovnika: 3.910)

  • Donji Mamići 359 | 2.130
    • Cerov Dolac 65 | 358
    • Ledinac 76 | 481
    • Medovići 47 | 292
    • Podledinac 39 | 227
    • Pogana Vlaka 63 | 347
    • Višnjica 69 | 425
  • Dužice 139 | 789
    • Donje Dužice 81 | 462
    • Gornje Dužice 58 | 327
  • Rasno 160 | 991
    • Donje Rasno 62 | 412
    • Gornje Rasno 98 | 579

Općina Knežpolje (domaćinstava: 1.045 | stanovnika: 6.428)

    • Biograci 119 | 729
    • Dobrič 92 | 533
    • Donji Gradac 109 | 707
      • Donji Gradac 31 | 218
      • Dubrava 48 | 322
      • Provo 30 | 167
    • Gornji Gradac 110 | 549
      • Gornji Gradac 78 | 396
      • Gostuša 32 | 153
    • Grabova Draga 69 | 445
    • Jare 219 | 1404
    • Knežpolje 129 | 786
    • Uzarići 198 | 1275

Općina Kočerin (domaćinstava: 728 | stanovnika: 4.647)

      • Crne Lokve 122 | 911
      • Gornji Mamići 81 | 508
      • Kočerin 341 | 2111
        • Budin 14 | 108
        • Doci 40 | 287
        • Dubrava 62 | 387
        • Kočerin 19 | 66
        • Podkraj 78 | 495
        • Podvranić 31 | 219
        • Rujan 52 | 293
        • Topalovići 45 | 256
      • Ljubotići 163 | 1019
      • Privalj 21 | 98

Općina Lištica (domaćinstava: 1.627 | stanovnika: 9.715)

      • Buhovo 121 | 764
      • Čerigaj 82 | 598
      • Dobrkovići 106 | 629
      • Donja Britvica 58 | 342
        • Donja Britvica 27 | 153
        • Tribošić 31 | 189
      • Donji Crnač 135 | 922
        • Doci 29 | 187
        • Donji Crnač 81 | 572
        • Solde 25 | 163
      • Duboko Mokro 90 | 590
      • Dubrava 30 | 183
        • Dubrava 16 | 10
        • Privalj 14 | 79
      • Gornja Britvica 62 | 399
      • Gornji Crnač 123 | 877
        • Gornji Crnač 108 | 752
        • Ladina 15 | 125
      • Izbično 57 | 419
      • Lise 80 | 489
        • Bošnjakovo Brdo 7 | 58
        • Lise 73 | 431
      • Lištica 288 | 1056
      • Oklaji 100 | 561
        • Cigansko Brdo 14 | 90
        • Oklaji 86 | 471
      • Pribinovići 83 | 530
        • Buhačevina 43 | 264
        • Ljuteš 18 | 121
        • Pribinovići 22 | 145
      • Trn 107 | 721
        • Trn 60 | 403
        • Zavoznik 47 | 318
      • Turčinovići 105 | 635

Statistika u BiH

Gledamo li širu sliku, godine 1953. gustoća naseljenosti u cijeloj Bosni i Hercegovini iznosila je 55,6 stanovnika na km². Do popisa 2013. godine, taj se broj popeo na 68,6 stanovnika na km².

Zanimljivo je promatrati i razliku u broju muškaraca i žena tijekom ovih dvaju razdoblja u BiH:

      • 1953. godine: žena je bilo za 76.341 više nego muškaraca (razlika 5,51 %).
      • 2013. godine: žena je bilo za 66.619 više nego muškaraca (razlika 3,84 %).

Iako je ženska populacija ostala brojnija u oba popisa, vidljivo je da se ta razlika kroz desetljeća polako smanjivala.

(www.jabuka.tv)

Autor

Avatar photo

Josip Bošnjak

Zaljubljenik u podatke, statistiku te lokalnu baštinu, povijest i kulturu. Zanimljivosti pronalazi ondje gdje ih drugi ne primjećuju, a na portalu Jabuka.tv pretvara ih u članke koji redovito privlače velik interes i potiču čitatelje na veće vrednovanje kraja u kojem živimo.





25 komentara

  • Iz ovoga se vidi koliko se život na ovim našim prostorima promijenio, sva sela su bila dobro naseljena, a sad se stanovništvo uglavnom koncentrira u gradu. Dio sela izumire ili u njima živi manji broj starih ljudi. Ipak najvažnije je da je broj stanovnika u plusu i nadam se da će tako i dalje biti.

  • Zašto nema zbrojanja ,koliko ih je manje koji su nestali u ,vihoru rata,najmanje tri i pol tisuće mahom Momaka za Brak .
    Porast demografije je porastao kada je svaka Majka rađala od 8do 12 djece
    Onda umiranje beba radi gladi i nestašica hrane.
    Najbolja hrana je bila tkzTrumanova Pura , Kriza je trajala do 90tih poslije manje više , Svaka naša Majka je Vitez borbu i bil koju nosiše

  • Nisu vam rezultati realni, jer niste uračunali stanovništvo Ljutog Doca koji je 1952. godine isključen iz Općine Mostar i priključen Širokom Brijegu.

  • Promidžba i sve lažno kao i što priliči poslijeratnom Širokom Brijegu.
    Dakle kad pišete pišete pošteno a ne kako HDZ zahtjeva.
    Široki Brig je administrativno bio do Boboške točnije do današnjeg Grafotiska .Širokom sunpripadalimi Grljevići i do pola Lipna
    Komunistička partija čiji je HDZ nasljednik i sljedbenik je to prekrojila…
    Pogledajte današnje stanje sela koja su malo udaljenija od grada skoro mrtva,Britvice obe,Crne Lokve,Rasno,Buhovi,Graca oba,Čerigaj,Grabova Draga..
    Tu skupa nema 2 i pol tisuće stanovnika..
    Stanovništvo je migriralo što na zapad što u grad,tako da aje sve isto kao i 1939, što se tiče stanovništva…
    Što se tiče infrastrukture više je građevinski objekata ali je toliki nered da gospodu iz HDZ-A treba zatvoriti doživotno jer su usrali sve što se moglo usrati.
    Samo jedan primjer…
    Ljudi crtaju nova naselja 30 godina prije početka izgradnje,a u sve hrvatskom Širokom Brijegu odeš kod gospodina u urbanizam i podmiažeš i dobiješ dozvolu za šta oćeš…
    Naravno to može ratno profiterstvo obična pješadija teško
    Iako to tu ne pripada ..

    • Ja bih rekao ovako. Svugdje u svijetu urbanizam planira objekte 20 godina prije nego se izgrade a kod nas 20 godina nakon što se izgrade. Nije ti samo mito i korupcija problem nego i nepismenost i nesposobnost onih koji odlučuju. Ne onih koji rade, oni se ništa ne pitaju, nego onih koji odlučuju.

  • Beco me je kao kondukter na putu za Mostar kao 6-to godisnjaka sa mojim pok.ujakom koji je bio student, na Ovojcima izbacio iz tog busa.
    Nikad mu nisam kasnije sio u taxi koji je vozio.

  • Kakav pozitivan rast o čemu pričate, u ovom razdoblju smo trebali tri puta stanovnika imati da nije komunizma i domovinskog rata.
    Nakon toga treci krivac za ovakvu demografiju je politika i iseljavanje 2012-2018. Realno svaki građanin Širokog ima preko 20 rođenih rođaka koji živi vani od Australije, Kanade i EU.

  • Siroki je bio , ostao i bice jedno malo vece selo. Cast ljudima u Sirokom ali i seljaci su ljudi. Ja sam se u Njemackoj nagledo sela koja mogu biti glavni grad Hercegovine kako su uredjena s cestovnom infrastrukturom , kanalizacijom , zbrinjavanjem otpada , zastitom okolisa itd. Moram priznati da nije Gaza prva pomisao kad vidim Siroki ali se redovno sokiram na sta lici kulturno srediste Hrvata zapadne Hercegovine. Sreca je da vecina danasnjih stanovnika nije dalje otisla nego malo do Makarske i Mostara , malo do na Blidinje i tako to pa mogu se i dalje diviti u kakvoj sredjenoj ljepoti zive. Ostajem uvjek bez rijeci kad moram koristiti cestovnu infrastrukturu , kad se nadjem u redovnim guzvama bez moguceg alternativnog pravca i mogucnosti , kad tokom male kise nastaju u kratkom roku male ulicne bujice , kad su sahtovi na cesti postavljeni tako da je vjerovatno nekad prije bila smisao dase mora gaziti tockom u saht itd. Da u Njemackoj nije doslo do promjene stanovnistva i menaliteta te kulture sigurno bi ostao tamo zivjeti a nakon sto sam vidio ovde stanje svakako ali kako je tamo tako onda moras birati manje zlo te sam osto vamo ali sam sveo dolazak u Siroki samo kad nema druge.

    • Ako ti se ne sviđa Široki ostani u Njemackom selu i uzivaj.
      Meni je ovdje moj Široki i moje selo najbolje i najljepse.🥰

      • Široki je moj drugi Bog to je moj život i moja smrt moj unuk piva “sa Širokog zvona zvone to me mati pozdravlja” ja mogu sad umrit i Bogu zahvalit jer sam opet živ!!!

  • TO BEĆO TAKSISTA ON JE BIO ŠPARMAJSTOR ,ON BI POSLIJE DORUČKA POPIJO BOCU COCTE I POSLE U BOŠKA KULJIĆA NALI VODE I OPERI TAKSI AUTO I OPET MU VODE OSTANE VIŠKA ,ŠTO SE TIČE SELA I NAPUŠTANJA STANOVNIKA ŠTA SE DANAS ULAŽE U SELA JELI ITKO PITAO ŠTA VAM TREBA ,POGLEDAJTE DI SU BUĐŽE NA OPĆINI ONI UREĐUJU SVOJE SELO STVARAJUGA U SUPERLATIVU KO BETLEHEM NAŽALOST KOD BLAGOSLOVA KUĆA DUŠEBRIŽNICI TREBAJU SE PITATI ŠTA SE TO DEŠAVA SA MORALOM VJERNIKA TO JE IM I ZADAĆA A NE POLITIKA KOJA SE NEZNA KAMO IDU ZAŠTO PIJEMO JOŠ KIŠNICU KOJA UKAPA NA NEZDRAV NAČIN
    BUĐŽE ZNAJU ,ŠOLDE VRTE DI BURĐIJA NEĆE UGODNA VEČER I LAKU NOĆ

  • Evo tri puta sam čitao i ništa nisam upio povezati. Vidim da si stariji gospodin ali malo pismenosti ne bi falilo. Nemam te namjeru vrijeđati ali bih se kladio da je 50% ovakvih u našim javnim službama i onda se čudimo što nam je sve u raspadu. Bez mladih obrazovanih ljudi, ne onih sa diplomom nego obrazovanih, nikad nećemo naprijed.

Komentiraj: