Šest vrućih tema oko kojih Hrvatska i BiH lome koplja: Hoće li posjet išta promijeniti?

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović boravit će od srijede u trodnevnom bilateralnom posjetu Bosni i Hercegovini, s kojom imamo pregršt otvorenih pitanja, od gradnje Pelješkog mosta, preko graničnog spora, do opasnosti od povratka džihadista s ratišta u Siriji i Iraku.

Hrvatska predsjednica dolazi u Bosnu i Hercegovinu u situaciji u kojoj su međusobni odnosi daleko od dobrih – u sjeni haške presude šestorici nekadašnjih vođa Herceg-Bosne, u kojoj je uloga Hrvatske negativno interpretirana, kao i krajnjeg nezadovoljstva bh. Hrvata položajem koji imaju unutar državne strukture te zemlje.

Pobrojali smo glavna otvorena pitanja koja u svojim odnosima imaju Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a mogla bi se naći na meniju razgovora dviju strana tijekom posjeta hrvatske predsjednice susjednoj zemlji, piše Tportal.hr.

1. Izborni zakon

Riječ je o unutarnjem pitanju Bosne i Hercegovine koje hrvatska predsjednica želi podignuti na međunarodnu razinu. Koliko uspješno, vidjelo se prilikom posjeta Ankari, kad je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan hrvatsku predsjednicu na sve dogovore o izbornom zakonu uputio na sarajevsku adresu. Predstavnici hrvatskih političkih stranaka u BiH nastoje promijeniti izborni zakon kojim bi se izbjeglo to da pripadnici brojnijeg bošnjačkog naroda Hrvatima biraju političke predstavnike.

Najpoznatiji takav primjer je slučaj Željka Komšića, koji je u dva mandata bio član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, iako je većinu glasova ostvarivao u područjima u kojima Hrvati i ne žive. Komšić je najavio da će se na idućim izborima opet kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hrvatski zahtjev da se zakonski definira etnički način glasovanja u suprotnosti je s nazorima gotovo svih bošnjačkih stranaka koje BiH vide kao građansku državu u kojoj ne bi trebalo biti etničkih ograničenja.

2. Pelješki most

Gotovo sve bošnjačke političke stranke u BiH pobunile su se protiv gradnje Pelješkog mosta. Iako ne osporavaju to da Hrvatska ima pravo spojiti svoj teritorij, smatraju da će most ograničiti ulaz u Neum velikim brodovima.

Bakir Izetbegović vezao je suglasnost za gradnju Pelješkog mosta uz rješavanje graničnog pitanja. Hrvatski i srpski dužnosnici u BiH nemaju primjedbi na projekt. Kolika je razina podijeljenosti i nesuglasica u BiH, najbolje pokazuje podatak da je gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Bosne i Hercegovine donio deklaraciju o deklaraciji Zastupničkog doma kojom se izražava protivljenje izgradnji Pelješkog mosta, tvrdeći da ne predstavlja zajedničko stajalište Parlamentarne skupštine BiH, koju čine dva doma.

U cijelu priču su se uključili i pojedinci i udruge koji traže od Hrvatske da omogući BiH izlaz na otvoreno more koje im pripada, smatraju, po Konvenciji UN-a o pravu mora.

3. Granica

Predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović bili su sklopili sporazum o granici 1999. godine, ali taj sporazum nikad nije ratificiran ni u Hrvatskom saboru ni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. No rješenja iz tog sporazuma primjenjuju se na terenu dok se ne donese neka nova odluka.

Zoran Milanović je tijekom svog mandata pokrenuo pitanje ratifikacije sporazuma, ali se od toga vrlo brzo odustalo.

Od više od 1000 kilometara granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine sporni su tek otoci Mali i Veliki Škoj u Malostonskom zaljevu i granica na Uni kod Hrvatske Kostajnice.


4. Presuda za udruženi zločinački pothvat

Presuda Haškog suda šestorici nekadašnjih vođa Herceg-Bosne dodatno je antagonizirala odnose između Hrvata i Bošnjaka.

Posebno problematično je pitanje uloge Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini. I dok s bošnjačke strane govore da je Hrvatska počinila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, hrvatska strana tvrdi da nikad nije bila na optuženičkoj klupi za to djelo, niti se takvi zaključci mogu izvlačiti iz presude šestorci.

U tom kontekstu Hrvatska će se morati spremiti i odgovoriti na eventualne masovne tužbe iz BiH.

S druge strane Hrvatska smatra da je pravosuđe BiH pristrano u suđenjima za ratne zločine, što se posebno ogledalo kroz buru koja se podignula prilikom uhićenja pripadnika HVO-a za zločine počinjene tijekom rata u Orašju.

5. Džihadisti

Mnogo se bure u bosanskohercegovačkoj javnosti podiglo nakon što je hrvatska predsjednica u ljeto prošle godine izrazila bojazan od džihadista koji se suočeni s porazom u Iraku i Siriji vraćaju u Europu, od kojih mnogi i u Bosnu i Hercegovinu. Predsjedničina izjava dočekana je na nož i kao udar na Bošnjake.

Tim povodom oglasio se poglavar Islamske zajednice Husein Kavazović kazavši da se zlonamjerno pokušava diskreditirati Bošnjake povezujući ih se s terorizmom, Bakir Izetbegović tvrdio je pak da je na djelu ksenofobna i islamofobična kampanja određenih dužnosnika nekih srednjoeuropskih država, a pismo hrvatskoj predsjednici napisale su i Majke Srebrenice.

No niz policijskih akcija koje su uslijedile u toj zemlji pokazao je kako je islamski fundamentalizam realna sigurnosna prijetnja i po tu i po susjedne zemlje.

6. Trgovska gora

Stanovništvo s druge strane Une nezadovoljno je planovima hrvatske države da na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni izgradi odlagalište nuklearnog otpada.

Pitanje nuklearnog odlagališta kod Dvora na Uni jedno je od rijetkih koje je u svom protivljenju ujedinilo sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini.

Unisono je mišljenje da bi time bilo izravno ugroženo zdravlje te opstanak stotina tisuća ljudi koji žive s obje strane međudržavne granice. Iz BiH čak prijete tužbama ako Hrvatska krene u realizaciju ovog projekta.

A kako je slovenski prijedlog zbrinjavanja otpada iz Krškog preskup i problematičan, struka u Hrvatskoj smatra da je jedina opcija izgradnja skladišta na Trgovskoj gori.

Tu su još pitanje imovine, luke Ploče, graničnih prijelaza, jadransko-jonske autoceste, Agrokora…

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, teško je govoriti o jednoj politici jer uglavnom svaki narod vodi svoju – Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Doći do bilo kakvog dogovora, o kojem će se usuglasiti svi te sve razine vlasti, iznimno je teško, a postignuti dogovor, ako se ide mimo takve procedure, samo s jednom stranom, uvijek može uzrokovati opstrukciju i nezadovoljstvo drugih, kao što se to vidjelo prilikom dogovora o plinofikaciji rafinerije u Bosanskom Brodu, dogovorenoj s ruskim vlasnicima i vlastima Republike Srpske, ali su iz Sarajeva negodovali zato što ih se zaobišlo pri dogovaranju.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.