Sablasna sela i prazne kuće: Kako masovno iseljavanje mijenja BiH

Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom demografskom krizom – stotine tisuća mladih napustilo je zemlju, a negativan prirodni prirast dodatno ubrzava pretvaranje BiH u zemlju staraca.

Kuće i stanovi bez ljudi, država bez stotina i stotina tisuća mladih. Masovno iseljavanje najbolje se osjeti u manjim mjestima, ali odlazak stanovništva osjećaju i veliki gradovi.

Iako su negativni trendovi u svijetu usporili odlazak iz Bosne i Hercegovine, nisu ga zaustavili. Prema brojkama, ostali smo bez četiri ili pet velikih gradova.

Procjena broja stanovnika kreće se od 2,9 do tri milijuna, što znači da je BiH u razdoblju od 2013. do 2025. napustilo 400–450 tisuća ljudi. To su ljudi u vitalnoj dobi, odnosno radno sposobno stanovništvo, naveo je Amer Osmić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

To se posebno osjeti na tržištu rada gdje nedostaje radnika u brojnim sektorima. S druge strane, jasno je da će bez demografskog oporavka u pitanje doći i mirovinski i zdravstveni sustav.

Problematično je što u svemu tome, ističe profesor Osmić, nedostaje sustavna vizija za idućih pet ili deset godina. Istraživanja pokazuju da je ključni razlog odlaska ljudi osjećaj besperspektivnosti, odnosno uvjerenje da bh. društvo ne ide naprijed i da nema nade da će biti bolje, piše N1.

Često želimo krenuti iz nekog povratničkog sela navečer i tada se najbolje vidi – od 60–70 obnovljenih kuća, nema ni u 10–11 svjetla. Kada krenete iz Srbije od granice do Sarajeva, vidjet ćete pusta sela, mrak, sablasno. Jedino svjetlo je svjetlo vašeg automobila, istaknula je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak.

Pozitivni signali od institucija i dalje izostaju. Mnogo je mogućih modela poticaja, ističu sugovornici – od pojednostavljivanja procedura za osnivanje biznisa, do poticaja za njihovo pokretanje. Ključno je kreirati društvo u kojem je ugodno i sigurno boraviti, a trenutno smo od toga jako daleko.

Treba obratiti pažnju na male sredine jer oni trebaju biti pokretači povratka radne snage. Uvijek kažem: u BiH ste svoj na svome, treba biti uporan i raditi, dodao je Dominik Raškaj, urednik portala BoljiPosao.ba.

I sada ima onih koji se žele vratiti i koji se vraćaju. Prema istraživanjima, 15 posto stanovništva koje je otišlo prije četiri godine želi se vratiti. Neki su to već i učinili. Tako se, primjerice, od početka ove godine u škole Tuzlanskog kantona vratilo 136 učenika sa svojim roditeljima iz inozemstva. Vratili su se iz ukupno 19 država, a najviše iz Njemačke, zatim iz Slovenije.

Povratak u domovinu još statistički nije značajan u mjeri u kojoj bi trebao biti. Svaki povratak treba analizirati i vidjeti zašto su se vratili – je li razlog društveno-kulturni ambijent ili nešto drugo. To treba analizirati i onda te vrijednosti promovirati, kazao je Osmić.

Jasno je da je broj onih koji su se vratili u odnosu na one koji su otišli zanemariv.

Dodatno zabrinjavaju podaci o broju umrlih i rođenih. Negativan prirodni prirast bilježi se još od 2009. godine. Svake godine zbog toga imamo šest tisuća stanovnika manje, pa tako osim emigracije, bijela kuga ubrzava pretvaranje Bosne i Hercegovine u zemlju staraca.

Koliko košta odricanje od državljanstva BiH? Od 200 do čak 800 KM

(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)