Nećemo se postavljati kao patroni Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, ali mi jesmo njihovi bliski partneri i najbliži prijatelji.
Razgovarali: Ivanka Toma i Goran Ogurlić
Kakva će biti politika prema BiH, posebice Hrvatima?
Razvojna i optimistična. Naš je stav da se bosanskohercegovačkim Hrvatima mora zajamčiti jednakopravnost koju sada nemaju. Oni su u Bosni i Hercegovini u najslabijem položaju, što je dugoročno neodrživo i za njih i za hrvatski državni interes. Želio bih da jedno od mojih prvih inozemnih putovanja bude posjet BiH. Želim otići u Sarajevo i Srebrenicu, ali i u Mostar i Široki Brijeg. Razgovarat ćemo sa svima. Nećemo se postavljati kao patroni Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, ali mi jesmo njihovi bliski partneri i najbliži prijatelji.
Ovo nije samo poštovanje ustavnih kategorija, nego respektiranje stanja koje je nastalo zbog povijesnih okolnosti. Cilj nam je da s Bosnom i Hercegovinom uspostavimo dobre i stabilne odnose, da se postigne visoka pravna sigurnost i poticajan poslovni ambijent za sve naše tvrtke koje žele poslovati s BiH i unutar Bosne i Hercegovine.
Kojim će redom ići posjet?
BiH je država članica UN-a i ona ima svoj glavni grad, a to je Sarajevo. Isto tako, kao hrvatski premijer smatram da moram posjetiti hrvatski narod u BiH i otvoreno razgovarati s predstavnicima naroda. Kako političkim, tako i duhovnim predstavnicima te privrednicima. Prije svega zanima nas status bosanskohercegovačkih Hrvata i poslovanje naših poduzeća.
Što će za Hrvate iz BiH značiti ulazak Hrvatske u EU. Blagodati s obzirom na to da gotovo svi imaju hrvatska državljanstva ili pak novi val iseljavanja, zbog kojeg bi ipak trebalo poduprijeti treći entitet?
Većina Hrvata ima hrvatsko državljanstvo i imat će prava koja imaju i svi drugi hrvatski državljani prema EU. Ova tema nije ni otvarana u pregovorima s EU. Ne bih volio da ulazak Hrvatske u EU rezultira intenzivnijim iseljavanjem Hrvata iz BiH jer je BiH jednako hrvatska kao što je srpska i bošnjačka.
Naš je načelni stav da se bosanskohercegovačkim Hrvatima mora zajamčiti jednakopravnost, koju oni trenutačno nemaju. Oni su u najslabijem položaju, što je dugoročno neodrživo.
Hoće li se osnovati Središnji ured za dijasporu?
Hoće, riječ je o Središnjem uredu za Hrvate izvan domovine kao što smo to i najavili u Saboru. Vrlo brzo će biti u funkciji, a vodit će ga nestranačka osoba.
Hoćete li nastaviti projekt pelješkog mosta?
Drago mi je da ste to nazvali pelješkim mostom, a ne autocestom S kolegama iz BiH razgovarat ćemo prije svega o prometnom koridom od sjevernog prema južnom dijelu Dubrovačke županije. Ako je to bilo moguće u DDR-u u vrijeme Hladnog rata, onda je moguće i u prometu između jedne članice EU i države koja će to uskoro biti, između dvije susjedne i prijateljske zemlje. Interes je povezivanje Dubrovnika sa sjevernim dijelom županije i ostatkom Hrvatske. To je bit, a pelješki most je posve druga priča.
Tjednik Obzor
