Poslodavci su tijekom pandemije koronavirusa povećali učestalost korištenja sustava za nadgledanje i praćenje, a prema svemu sudeći – tehnologija postaje sve složenija i složenija.
Era rada od kuće ostavila je svoj trag na modernom korporativnom radnom mjestu. Tijekom ere Covida-19, velik broj američkih poslodavaca povećao je korištenje sustava za nadgledanje za praćenje aktivnosti zaposlenika, piše Tportal.hr.
Analitičari iz kompanije Gartner navode da ovu tehnologiju koristi 60 posto velikih poslodavaca – što je dvaput više nego prije pandemije. Također najavljuju da će tijekom idućih par godina taj udio porasti do 70 posto. Ovu vrstu softvera zaposlenici zovu ‘bossware’, a sve je izvjesnije da će s vremenom postati još invazivnija.
Antonio Aloisi i Valrio de Stefano u knjizi pod imenom ‘Your Boss Is an Algorithm’ opisuju ‘proširen doseg menadžmenta’ kojeg su kompanije uvele tijekom pandemije. Pojavilo se još softverskih i hardverskih alata kojima firme prate produktivnost radnika, njihovo kretanje i aktivnosti tijekom dana, pritiske na tipke računala i smartphone-a, pa čak i zdravstveno stanje. Knjiga ovim mjerama daje imena ‘datafication’ ili ‘informatisation’ (informatizacija) odnosno ‘praksa pri kojoj se svaki potez, na internetu ili bez interneta, revidira i po potrebi prati, bilo to zbog statističkih, financijskih, komercijalnih ili izbornih mjera’.
Ironija iza cijele priče je što stručnjaci tvrde da ne postoji dovoljno podataka koji bi pružili ideju da svo ovo praćenje radnika uopće povećava produktivnost, no to izgledno ne zaustavlja kompanije koje razvijaju još intenzivniju tehnologiju za nadgledanje. U jeku ere maksimalnog nadgledanja radnici bi trebali znati što se kod njih točno prati te mogu li išta napraviti oko toga.
Što se prati?
Korištenje alata za nadgledanje zaposlenika nije ništa novo. Mnoga radna mjesta nastavljaju isporučivati alate poput sigurnosnih kamera ili filtera sadržaja koji bilježe određene riječi u emailu i glasovnim porukama ili registriraju ‘neobičnu’ aktivnost na radnim računalima i smartphone-ima. Nepisano pravilo u mnogim kompanijama je da ako koristite službeni telefon, ne možete računati na to da je bilo kakav razgovor ili aktivnost privatna.
Novija generacija alata ide još dalje od toga te praćenje korisnika vrši putem prijenosnih uređaja, uredskog namještaja, kamera koje prate kretanje oka i tijela, umjetnu inteligenciju koja može davati radne naloge, pa čak i sakupljače biometrijskih podataka putem aplikacija za zdravlje ili mikročipova ugrađenih u tijela zaposlenika.
Neke od ovih metoda mogu se koristiti za praćenje lokacije i aktivnosti zaposlenika, njihove temperature tijela i sadržaja kojeg gledaju na ekranu. Poslodavci mogu sakupljati te podatke i koristiti ih kako bi zaposlenike ocjenjivali temeljeno na njihovoj individualnoj produktivnosti ili kako bi pratili podatkovne trendove cijele radne snage.
Ovakvi se alati počinju koristiti i izvan ureda, već i u domovima radnika koji rade od kuće, vozačima kamiona u Amazonu i radnicima u skladištima.
Kako osigurati privatnost?
Prema izvornom članku Wireda, postoji niz zakonskih odredbi kojima se zaposlenici u SAD-u u određenim uvjetima mogu izboriti za određenu dozu privatnosti. Također valja voditi računa da, premda je svaki zaposlenik zaštićen GDPR-om, sve vrste nadgledanja zaposlenika u EU su dozvoljena većinu opisanih metoda praćenja sve dok njihovo korištenje obuhvaća transparentnost i sukladnost postojećim zakonima.
S obzirom da su zakonski okviri u Americi i u EU različiti, valja uzeti u obzir da rad od kuće ili u uredu objedinjuje koncept digitalne higijene, odnosno odvajanja poslovnog od privatnog.
Dobar početak puta prema digitalnoj privatnosti je redovito čišćenje međumemorije preglednika te blokiranje prijenosa podataka s privatnih uređaja na poslovne račune. Blokirajte internetsku kameru službenog uređaja dok je ne koristite (ako vam je to dozvoljeno) i pitajte poslodavca možete li ne sudjelovati u programu praćenja koji su uključeni u radno mjesto.
Najvažnije od svega je biti svjestan kad poslodavac šalje obavijesti o promjenama pravila privatnosti na radnom mjestu ili kad uvodi nov hardver ili softver korišten za praćenje aktivnosti zaposlenika. Bitno je da, ukoliko ne dobijete dobro objašnjenje, postaviti pitanja i odraditi istraživanje o hardveru i softveru koji se koristi na radnom mjestu.
(www.jabuka.tv)
