Fotografije i videozapisi iz djetinjstva za mnoge od nas su noćna mora.
Ipak, odahnemo kad znamo da su fotografije na kojima se gegamo u pelenama i razmazujemo hranu po licu skrivene u podrumima i na tavanima naših roditelja.
Kate Lindsay osjeti olakšanje i kad se sjeti da su fotografije i spotovi koje je objavljivala na MySpaceu ranih 2000-ih izgubljeni u vremenu, prenosi Index mame.
U prosincu sam na TikToku gledala video u kojem dvije sestrice po imenu Olivia i Millie otvaraju božićne darove. Jedna je briznula u plač jer dar koji je dobila nije bio onaj koji je poželjela od Djeda Mraza. Roditelji su joj pokušavali objasniti da su karte za četiri dana Disney krstarenja puno bolji dar, ali djevojčica nije mogla prestati vrištati i plakati. Devet milijuna stranaca gledalo je njezin slom, a tisuće su ga komentirale. ‘Ovo je sjajna reklama za kontracepcijske pilule’, glasio je komentar jedne osobe, piše Lindsay za The Atlantic.
Prije dva desetljeća, ovaj izljev bijesa bio bi samo još jedna obiteljska priča, ali danas je dio interneta. Djeca Facebook ere, koja je započela 2006., odrastaju, pripremaju se za ulazak na tržište rada i suočavaju se s posljedicama korištenja društvenih mreža svojih roditelja. Lindsay piše: Mnogi dolaze na mjesto digitalne osobe koja je već stvorena i nemaju moć izbrisati je.
24-godišnja Caymi Barrett odrasla je s mamom koja je njezine osobne detalje, poput fotografija na kojima se kupa, njezinu dijagnozu MRSA-e i činjenicu da je posvojena, javno objavljivala na Facebooku. To joj je uzrokovalo brojne nevolje pa na kraju i motiviralo da postane glasna zagovornica privatnosti djece na internetu.
Današnji tinejdžeri su oprezni prema pretjeranom dijeljenju sadržaja na društvenim mrežama. Stephen Balkam, izvršni direktor neprofitne organizacije Family Online Safety Institute, kaže da je vidio vrlo zrele 10-godišnjake koji svoje roditelje pitaju o čemu su razmišljali kad su dijelili njihove privatne stvari na društvenim mrežama,
Društveni mediji imaju smjernice za borbu protiv neprimjerenog sadržaja, koji uključuje fizičko zlostavljanje, golotinju, zanemarivanje i ugrožavanje i slično. Ali neuvrjedljiv sadržaj, poput mijenjanja pelena, također može biti štetan, kažu djeca čiji su životi mukotrpno dokumentirani na internetu.
