Prosvjetari u HNŽ-u upozorili Vladu: Moguće tužbe, upitan i početak školske godine

Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ-a upozorila je na pogoršanje materijalnog i pravnog položaja prosvjetnih radnika, moguće tužbe zbog neisplaćenih zaostataka te neizvjestan početak iduće školske godine.

Predstavnici četiriju sindikata osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije obratili su se javnosti nakon što je, prema njihovim navodima, Vlada HNŽ-a odbila zajednički sastanak na kojem su trebali biti nastavljeni razgovori o problemima u županijskom školstvu.

Konferencija za medije održana je u prostorijama Unije neovisnih sindikata, a predstavnici Koordinacije izrazili su nezadovoljstvo odnosom Vlade prema socijalnim partnerima te upozorili na moguće daljnje korake članstva.

Očekivali dogovor do kraja nastavne godine

Predsjednica Županijskog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNŽ-a Edina Čomić kazala je da su sindikati očekivali kako će do kraja nastavne godine postići dogovor sa županijskom Vladom.

Razloga za ovu konferenciju su dva. Jedan je nezadovoljstvo uvjetima, a drugi to što smo dobili informaciju da se Vlada ne želi sastati s nama, premda pregovori traju od siječnja i davali su nam nadu da ćemo napraviti aneks kolektivnog ugovora kojim ćemo poboljšati položaj prosvjetnih radnika u našoj županiji.

Navela je da je prije više od mjesec dana upućen zahtjev za sastanak s Vladom, prije svega s premijerkom i ministrom financija, dok se sastanci s resornim ministrom održavaju redovito.

Prema njezinim riječima, u trenutku imenovanja aktualne Vlade prosvjetni radnik u HNŽ-u imao je plaću koja je bila oko 200 KM viša od prosječne plaće u Federaciji BiH. Plaća u osnovnom školstvu sada je, kako tvrdi, ispod federalnog prosjeka od 1.700 KM, a taj iznos neće dosegnuti ni nakon najavljenog povećanja od 1. srpnja.

To je pravi pokazatelj što je za nepune tri godine ova Vlada napravila za radnike u obrazovanju. Potpisali smo aneks kada smo prekinuli štrajk i njime popravili neke stvari, ali je nakon toga dogovoreno usuglašavanje pitanja koja su već riješena u drugim županijama, a ne odnose se samo na novac.

Čomić je ustvrdila kako tvrdnje Vlade da je poboljšan standard prosvjetnih radnika nisu točne. Podsjetila je da su zaposlenici u obrazovanju prošle godine dobili povećanje od osam posto, pri čemu je, prema njezinim riječima, pet posto povećanja omogućeno smanjenjem doprinosa na federalnoj razini.

Moguće tužbe zbog neisplaćenih zaostataka

Sindikati su posebno upozorili na položaj spremačica i asistenata u nastavi, navodeći da im minimalne plaće tijekom godine nisu redovito isplaćivane u propisanom iznosu.

Kako odgovor na zahtjev za retroaktivnu isplatu zaostataka nije stigao, Čomić je najavila mogućnost podizanja tužbi.

U uputi je jasno stajalo da se radniku koji ide na bolovanje mora isplatiti minimalna plaća, a ne da mu se ona umanjuje. Međutim, radnici su dobivali umanjene plaće.

Iako nije izravno najavila obustavu nastave na početku iduće školske godine, poručila je da je konferencija za medije poziv Vladi da ozbiljno shvati nezadovoljstvo prosvjetnih radnika.

Kada smo im predočili argumente o stanju u drugim županijama, složili su se da su naše ideje dobre. Međutim, kada je trebalo doći do realizacije, odjednom nema ni jednog novčića za prosvjetu. Vjerojatno će biti provedeno anketiranje članstva o tome kako ćemo započeti iduću školsku godinu.

Traže jedinstven pravilnik o zapošljavanju

Jednim od najvećih problema u HNŽ-u Čomić smatra nepostojanje jedinstvenog pravilnika o prijemu radnika.

Prema njezinim riječima, pojedine škole imaju pravedne pravilnike i primjenjuju ih, dok druge pri izboru kandidata boduju samo razgovor.

Posebno nezadovoljstvo članstva, dodala je, izazvala je informacija da je Zapadnohercegovačka županija prosvjetnim radnicima povećala plaće do 27 posto.

Naši članovi pitaju se kako jedino u HNŽ-u nema novca i kako susjedna županija može povećati plaću za 412 KM, a ovdje se ne može učiniti ništa.

Proračun rastao brže od plaća u prosvjeti

Predsjednik Županijskog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Edin Sarajlić rekao je da je uobičajen odgovor Vlade na sindikalne zahtjeve bio kako se proračun trenutačno ne može mijenjati te da će se korekcije razmatrati iduće godine.

Prema njegovim podacima, županijski proračun od 2018. do 2026. godine povećan je za 110 posto, s 210 na 441 milijun KM, dok su plaće u prosvjeti u istom razdoblju porasle za oko 45 posto.

Da su naše plaće pratile povećanje proračuna, sada bi iznosile znatno više od 2.000 KM.

Sarajlić je upozorio i na primjere prosvjetnih radnika koji su po 15 godina radili na određeno vrijeme, zbog čega se dio studenata nakon završetka pedagoških smjerova odlučuje za druge profesije.

Stvoren je ambijent nesigurne profesije. Od nekada iznimno perspektivne profesije napravili su ništa, u pravom smislu riječi. Ono što to neminovno povlači jest činjenica da obrazovanje nepovratno tone.

Članstvo će odlučiti o idućim koracima

Predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u Goran Miličević posebno je istaknuo da je odgovor Vlade na zahtjeve sindikata bio usmen, a ne dostavljen u pisanom obliku.

To je pokazatelj njihova odnosa prema socijalnim partnerima. Naša je zadaća boriti se za bolji pravni i materijalni položaj svih djelatnika u školama, ali kada s druge strane nemate sugovornika, naš je rad ograničen.

Poručio je da će članovi sindikata odlučiti o sljedećim potezima, dodajući kako se oni vjerojatno neće svidjeti Vladi, koja, prema njegovim riječima, opravdane zahtjeve školstva promatra isključivo kao trošak, prenosi Fena.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)