Prošli put BiH trebalo šest, a 2010. čak 15 mjeseci za uspostavu vlasti

Dinamika uspostave vlasti nakon listopadskih izbora ne razlikuje se umnogome od onoga što se u pogledu provedbe izbornih rezultata i uspostave vlasti događalo nakon ranijih izbora, piše Večernji list BiH. Skoro svaki put su probijani zakonski rokovi, a izvršna vlast uspostavljana od tri do šest mjeseci nakon izbora.

Specifičnost situacije

Ovaj put situacija je specifična zbog nepostojanja pravila po kojima će se birati izaslanici u federalni Dom naroda, što automatski onemogućava da županijske skupštine izaberu izaslanike, a samim tim i da se konstituiraju federalni i državni Dom naroda te izabere izvršna vlast u Federaciji. Izuzme li se taj zakonski problem, ni situacija prije četiri godine, kada je u pitanju brzina uspostave vlasti, nije bila bolja.

Nakon izbora 2014. godine čak 10 od 16 institucija konstitutivnu sjednicu započelo je nakon krajnjeg roka koji propisuju Ustav i Izborni zakon. Međustranački pregovori, posebno po županijama, bili su dugotrajni, kao i ove godine, što potvrđuje podatak da su samo zastupnički domovi federalnog i državnog Parlamenta te Narodna skupština RS-a i skupštine Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije imale jednodnevnu konstitutivnu sjednicu.

Što se tiče imenovanja vlada, jedino je u Republici Srpskoj Vlada imenovana prije kraja 2014. godine. Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara BiH imenovani su 31. ožujka 2015. a županijske vlade imenovane su u razdoblju od 8. siječnja kada je, kao prva županijska, imenovana Vlada Bosansko-podrinjske županije, do 23. rujna 2015. godine, kada je tek imenovana Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, kao posljednja u nizu.

Slična dinamika, posebno kada su u pitanju uspostave entitetskih i državne Vlade, može se očekivati i ovaj put. Nakon prošlih izbora razlog dugotrajnog procesa uspostave državne i federalne vlasti bili su međustranački pregovori.

Državnu je komplicirao stav SDA da partnerstvo (osim s HDZ-om) pravi s blokom stranaka iz Saveza za promjene, iako je bilo jasno da je pobjednik izbora u RS-u SNSD. Na federalnoj razini, pak, SDA, HDZ i DF dugo su vremena pregovarali o raspodjeli ministarskih pozicija.

Sporost i očekivanja

No, sve je to ništa u usporedbi sa situacijom nakon općih izbora 2010. godine, kada je zbog instaliranja tzv. platformaške vlasti u Federaciji, bez legitimnih hrvatskih predstavnika, novi saziv Vijeća ministara izabran više od 15 mjeseci od objave konačnih rezultata općih izbora. Tada su vlast na razini Federacije sastavili SDP i SDA uz dvije marginalne hrvatske stranke, a mjesecima je trajalo pravno silovanje čiji je rezultat bila matematička formula u Domu naroda po kojem je pet trećina od 17.

Sporost je karakterizirala uspostavu vlasti i nakon izbora prije 2010. godine, a iskustvo govori da, osim Republike Srpske i nekoliko županija u Federaciji, nije realno očekivati da imamo novu izvršnu vlast prije iduće godine. Umnogome to diktira i odluka o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.