Prosječna božićnica u RH ruši rekorde, u najjačim bh. tvrtkama četveroznamenkasti iznosi

Božićnice, tradicionalna blagdanska nagrada koju radnici u prosincu iščekuju s posebnim nestrpljenjem, i ove su godine jedna od najčešćih tema razgovora na radnim mjestima.

No, dok se u Hrvatskoj može govoriti o jasnim trendovima i konkretnim iznosima, u Bosni i Hercegovini taj je razgovor – kao i mnogo toga drugog – raspršen, neujednačen i opterećen raspravama koje često nemaju veze s biti pitanja – koliko će radnici zapravo dobiti?, piše Večernji list.

Stroža politika

Podaci iz Hrvatske pokazuju zanimljiv pomak. Prema istraživanju tvrtke MojPosao, broj zaposlenih koji očekuju božićnicu pao je s prošlogodišnjih 86 posto na 74 posto. Dakle, tri četvrtine radnika ipak vjeruju da će dobiti dodatak uz plaću, ali je pad očekivanja značajan i jasan signal.

Razlog leži u sve strožim politikama tvrtki i slabijim poslovnim rezultatima dijela poslodavaca. Unatoč tome, prosječna božićnica u Hrvatskoj ove godine iznosit će 464 eura – 65 eura više nego lani – što je jedan od najvećih skokova unatrag nekoliko godina, pri čemu će vjerojatno padati rekordi u isplatama.

Istraživači primjećuju još jednu zanimljivost – prije uvođenja eura radnici su gotovo savršeno pogađali iznose koje bi mogli primiti. Preciznost je bila gotovo “u lipu”. Nakon prelaska na euro dogodio se znatno veći jaz između očekivanja i stvarnih isplata. – Zaposlenici tek usklađuju percepciju s novom valutom, pa su prošle godine božićnice bile najviše precijenjene – navode istraživači.

Drugim riječima, radnici žele više, poslodavci daju koliko mogu, a percepcija vrijednosti novca u novom sustavu još se uvijek stabilizira. A kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? To je pitanje koje bi – s obzirom na ekonomske uvjete i inflacijske pritiske – trebalo biti u prvom planu. No ovdje se, kao i u mnogo čemu, fokus javnosti često pomakne na sporedne, pa i trivijalne teme.

Kolike božićnice imaju Hrvati? Nekima idu i do 6.100 €, a ima i šefova koji traže novac natrag

Na jednoj društvenoj stranici povela se polemika treba li uopće koristiti pojam “božićnica” u zemlji različitih vjeroispovijesti. Rasprava je munjevito krenula prema očekivanom smjeru – nacionalnim i vjerskim rovovima – sve dok se nije oglasio jedan korisnik, musliman po vjeroispovijesti, i vrlo razumno objasnio – naziv potječe od vremena kada su poslodavci nagradu isplaćivali neposredno prije Božića, najvećeg kršćanskog blagdana, i kao takav je tradicionalno ustaljen.

Ne vidim razloga da ga mijenjamo – zna se što znači, a ne vrijeđa nikoga – napisao je, smirivši raspravu mnogo elegantnije nego brojni stručni komentatori. No, dok se u BiH raspravlja o nazivima, iznosi božićnica ostaju gotovo tabu. Ne postoji službena analiza, poslodavci rijetko javno iznose podatke, a radnici se nerijetko boje pitati.

Ipak, prema informacijama koje je prikupio Večernji list BiH, ove će se godine božićnice u privatnom sektoru kretati od 300 do 1.500 KM, ovisno o veličini i snazi tvrtke. Najveće kompanije, posebno one koje su i tijekom godine ostvarivale rast prometa, radnicima će isplatiti troznamenkaste iznose koji su za prosječnu bosanskohercegovačku plaću itekako značajni.

Ljubuški četvrti put isplaćuje božićnice umirovljenicima, osigurana i pomoć studentima

Sugovornik Večernjeg lista, vlasnik uspješnog privatnog poduzeća iz Hercegovine, potvrdio je da će svojim zaposlenicima isplatiti 1.000 KM božićnice. Iako ne želi javno istupati s imenom, njegova poruka radnicima odražava filozofiju kakvu bi mnogi voljeli čuti od svojih poslodavaca.

Naši ljudi cijelu godinu rade odgovorno, pošteno i s velikom predanošću. Smatram da je božićnica način da im zahvalimo na njihovu trudu i da im, barem malo, olakšamo troškove koje donosi kraj godine. Radnik koji osjeti da se njegov rad cijeni ulazi u novu godinu motiviraniji, zadovoljniji i spremniji na nove izazove. To je dobro i za njega i za nas kao poslodavce, kazao je vlasnik.

Rast troškova života

Jedno je jasno – dok se u Hrvatskoj pomno bilježe i očekivanja i isplate, BiH ostaje zemlja u kojoj se o plaćama i dodacima govori tiho, gotovo stidljivo. Radnici očekuju, poslodavci kalkuliraju, a javnost nagađa. U vremenu kada troškovi života rastu brže od primanja, pitanje božićnica postaje više od simbolike.

Ono je pokazatelj odnosa poslodavca prema radniku, ali i ogledalo ekonomskog stanja u zemlji. A iako BiH nema službene statistike, barem je jedno sigurno – onima koji će dobiti 300, 500 ili 1000 maraka – taj će iznos, kakav god bio, značiti mnogo.

Radnik dobije 1.000 KM, država uzme 750: Tko je “kriv” za niske plaće u BiH?

(www.jabuka.tv)





8 komentara

  • svakako ce ta para vecinom zavrsiti u kladionici pa je mozda bolje dase nikako neisplacuje i nekoga ne dovede u napast

Komentiraj: