Mrkva se na području Hercegovine obično sije početkom travnja, no neće biti kasno ni ako to bude početkom svibnja. Kako biste imali kontinuiranu berbu možete ju sijati svaka tri tjedna sve do kasnog proljeća. Dubina sjetve je od 1 do 1,5 cm s razmakom redova od 35 do 40 cm, a razmaci unutar redova su od 3 cm do 5 cm.
Za uspješnu proizvodnju mrkve treba izabrati duboka i plodna tla bogata organskim tvarima. Najbolja su laganija, topla i dobro strukturna tla. Teška glinovita tla nepovoljna su za proizvodnju mrkve, jer tvorenjem pokorice sprečavaju normalno nicanje, a korijen se često deformira i puca. Isto tako i tla sa previše sitnog kamenja i šljunka nisu pogodna za uzgoj mrkve.
Saznaj više o dostupnim sortama. Sjemenarna, za bolji urod!
Kako bi omogućili neometan rast i razvoj pravilnog korijenja, važna je dobra priprema tla. Treba se pobrinuti da u zemlji dubine do 30 cm nema kamenja i gruda koji bi mogli spriječiti njegov razvoj.
Međutim, ako nemate izbora i vaše je tlo glinasto, onda ju možete sijati na uzdignute gredice koje su ispunjenje prozračnim supstratom ili ilovastom zemljom. Svakako prilikom pripreme tla za sjetvu obavlja se i gnojidba organskim peletiranim gnojivom (Povrtko). Bitno je napomenuti da ju se ne smije gnojiti nezrelim stajskim gnojem jer ono sadrži nerazgrađene tvari i doprinosi nepravilnom rastu korijenja, a može privući i štetnike kao što je mrkvina muha.
Sjetva mrkve
Prilikom sjetve treba paziti da se ne sije pregusto. Ako mrkvu posijete pregusto, tijekom rasta će ju trebati prorijediti, a to se obavlja tako da se na svakih pet centimetara ostavlja po jedna biljčica. Mrkva sporo niče pa je u ranoj fazi najosjetljivija na korove i pokoricu. Kako bi se spriječila pojava pokorice koja ometa nicanje, preporučuje se gornji sloj tla prekriti vermikulitom ili sitnim kompostom (Hawita).
Također, u prvim danima nakon sjetve mrkva zahtijeva i češće zalijevanje (orošavanje), a kako bi se zadržala vlaga, može se malčirati. Međutim, navodnjavanje ne smije biti preobilno u vrijeme maksimalnog porasta zadebljalog korijena, jer u tom slučaju on može pucati.
Sjetva se najčešće obavlja u dvoredove a razmak između dvoredova na širokim gredicama je 50 cm, a između redova 5 cm do 7 cm. Razmak između sjemenki u redu je od 3 cm za rane sorte, do 5 cm za kasne.
Mrkva pripada skupini povrtnih kultura skromnijih zahtjeva prema toplini.
Sjeme mrkve može proklijati i niknuti već kod temperatura 3 °C – 5 °C, no u takvim uvjetima period nicanja je izuzetno dugačak. Biljka se najbolje razvija na temperaturi od 18 °C – 20 °C, dok će na temperaturi većoj od 30 °C korijen mrkve ostati sitan i sporo će se razvijati. Ono gdje proizvođači često griješe jest da mrkvu siju dosta duboko. Mrkva se sije se na dubinu 1 cm – 1.5 cm.
Njega usjeva se sastoji u plitkom kultiviranju nasada u svrhu rahljenja tla. Prorjeđivanje, ako je potrebno, vrši se kada biljke imaju dva prava lista. Nakon nicanja mrkva se mora dva do tri puta plijeviti kako bi se oslobodila od korova, a tijekom porasta i gnojiti namjenskim gnojivima.
Stihl perače potražite u Sjemenarni, ovlaštenom STIHL trgovcu
Sorte koje se najčešće uzgajaju na ovom području
Mrkva ima mnogo sorti koje se dijele prema boji korijena. I dok su najzastupljeniji kultivari narančaste boje, zadebljali korijen mrkve može biti i žute, bijele ili ljubičaste boje. S obzirom na dužinu vegetacije, kultivare mrkve dijelimo na rane (60 – 90 dana), ljetne (105 – 130 dana) i kasne (165 – 190 dana).
Nantes
Nantes je sorta mrkve koja se najčešće uzgaja. Posebno je omiljena kod hobista i malih proizvođača. Odlikuje je valjkast korijen s tupim vrhom, dužine do 20 cm i promjera 3 cm.
Flaker
Flaker je kasna sorta mrkve. Korijen je stožastog oblika, zaobljenog ili zašiljenog vrha. Doseže dužinu do 30 cm i promjera je oko 4 – 5 cm. Kao kasni kultivar, idealan je za skladištenje i preradu.
Puno više informacija o sjetvi i svim agrotehničkim mjerama koje se provode u nasadu mrkve doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
Poljoprivredna TV
