Kao i obično ujesen, Hercegovina je puna mandarina. Tržnice i veletržnice, štandovi pokraj prometnica…, sve je preplavljeno sočnim plodovima.
Pristupačne su i cijene – 1 KM ili tek nešto više za kilogram.
Do -8 stupnjeva
Tragom upita mogu li se masovnije uzgajati u Hercegovini, s ing. Ivanom Čuljkom, vlasnikom rasadnika agruma i mediteranskih kultura “Čuljak” iz Grabovina kod Čapljine, novinari Večernjeg lista obišli su Gabela Polje, gdje u BiH jedino ima značajnijih nasada.
Najveći, Nikole Primorca, od tri hektara, zbog ograde i raslinja nisu uspjeli detaljnije razgledati, ali iz ranijih posjeta zna se da je podignut još 1986.
Smatram da bi nasada mandarina trebalo biti puno više jer se pokazalo da u našim uvjetima može uspijevati. Sorte koje su se ovdje udomaćile, primjerice, zorica rana, okica (okitsu), chahara, pa u novije doba iwasaki, uspijevaju u našim uvjetima. Kad kažem u našim uvjetima, to je do –8 stupnjeva, otprilike područje Gabela Polja, Gabele, Struga i Gorice, Čapljine pa Trebižata, Studenaca, Ljubuškog. U biti, do Ljubuškog mandarina može ići u proizvodnju. Činjenica je da se u posljednje vrijeme podiže prag niskih temperatura, da to nije više kao nekad, kada smo imali temperature čak i –17. To se odavno nije pojavilo, a, sudeći po sadašnjem trendu, neće ni u budućnosti, kaže Čuljak.
Niske temperature izmjerene su 1985./1986., a vidjeli smo nasad koji je podignut godinu poslije, dakle ima 35 godina, i mandarine su uspješne.
Prije je bilo pravilo da se niske temperature javljaju svakih 25 do 30 godina. No, od 1985. na 1986., kada je bila stvarno jaka zima i stradali veliki nasadi u dolini Neretve, od tada tako niskih temperatura nije bilo, znači, klimatske su promjene vidljive i čine svoje, kaže Čuljak dodajući kako se radi o kulturi koja traži puno manje rada od niza drugih vrsta voća.
Potrebna hrabrost
Tu nemamo striktnih rokova ni strogih pravila rezidbe, zaštita je reducirana na nekoliko prskanja. Obrada mora ići te prehrana. Zaštita je skupa. Mandarina je tu u prednosti, traži minimum zaštite i ako se to odradi u pravo vrijeme i na pravi način, troškovi su minimalni. Usto, potrošnja mandarina raste iz godine u godinu.
Smatram da bi se proizvodnja mandarina trebala proširiti na područje juga Hercegovine. Ljudi bi je trebali saditi, samo treba malo hrabrosti. Proizvodnja mandarine je i ekonomski opravdana s obzirom na urod, redovitu rodnost, potrošnju repromaterijala i, najvažnije, plasman. Mandarina je sigurno prodana jer je deficitarna roba, tako da je to sigurna proizvodnja. Usto, mandarina rodi svake godine, kaže Čuljak.
Da mandarina može uspijevati i na dijelu Ljubuškog, potvrđuje stari nasad mandarina u Starom gradu koji, prema riječima vlasnice Sanje Guić, ima između 45 i 50 godina.
(www.jabuka.tv)
