Pčelari u Bosni i Hercegovini ove godine susretali su se sa mnogim poteškoćama, a ovisno od regije, nekima je ona bila jedna od najtežih do sad, dok je su drugi prilično “dobro prošli”.
Kako Faktor doznaje od pčelara Evgenija Žolkevića iz Drušva pčelara Sarajevske županije, oni koji imaju košnice u okolici Sarajeva nisu se mnogo žalili na količinu proizvedeneg meda, dok je onima koji su u ravničarskim dijelovima, godina bila izuzetno loša.
Raznolik geografski položaj utječe na to da su paše u pojedinim dijelovima zemlje bile različite. Na primjer, u nizinskim predjelima do 300 metara nadmorske visine, znači Posavina i i još neki dijelovi, kada su biljke trebale počneti cvjetati, prvu pašu ubio je mraz. Nakon te prve voćne paše dolazi bagrem. Tada je otoplilo, bagrem je kvalitetno krenuo, ali su počele padati kiše koje nisu prestale dok on nije prestao cvjetati. Sljedeća biljka koja dolazi je bagremac, ali je i njega zakačila kiša, kazao je Žolkević.
Onda je došlo lijepo vrijeme.
Pčelari u planinskim područjima su odlično prošli. Bagrem oko 20. svibnja počinje cvjetati, pa kad je prestala kiša, uzeli su dosta bagremovog meda. Nakon toga, u lipnju je počela da cvjetati šuma i to je bilo odlično razdoblje za pčelare. Neki su čak dva puta vrcali med, što je rijetko za šumu. To je dobro što se tiče prinosa, ali problem sa šumom je to što sadrži i medikovac koji je jako loš za prezimljavanje pčela, naglasio je sugovornik za Faktor.
Nametnik koji napada pčele
Prema riječima pčelara, neke njegove kolege žalile su se na varou. Žolkević je objasnio kako je to nametnik koji napada pčele, te između njih prenosi bolesti i viruse.
Zasad imamo informacije da su se neka veća društva smanjila na dvije do tri ulice pčela. Kada je košnica puna, ona zauzima 11 ulica, ali sada bi u prosjeku trebale imati šest ili sedam, a neke, kako su nam prijavljivali, imaju tri. Ne znamo iz kojeg se razloga to događa, jer su imale sve što im je potrebno. Uzroka može biti mnogo i nitko se ozbiljnije ne bavi ovom poljoprivrednom granom, ni situacijom, jer nemam lijekove protiv varoe, zaprašivanje se radi nekontrolirano i sve to utječe na pčelu.
Problema sa zaprašivanjem imaju u Hrvatskoj i Srbiji, kod nas je to malo manje jer nemamo velike površine poljoprivrednih područja.
Međutim, i manji vočnjaci se prskaju, te se nitko o tome ne obavještava, te je i to jedan od problema, istaknuo je.
Sljedeći, ali svakako ne i beznačajan, je problem s medom koji je može naći na mjestima u velikim robnim kućama, a posebno na putu Sarajevo – Mostar, gdje se “med” prodaje uz cestu.
Ti koji prodaju med nikad nisu vidjeli pčele. Do nas dolazi raznih informacija. Navodno imaju tvornice u Hercegovini, bila je i jedna u Krajini… Kod njih se, primjerice, u svakom trenutku može pronaći više vrsta tog meda, ali mi pčelari znamo da možemo imati dvije vrste meda i ne više. Ono što smo mi čuli da je to škrobni šećer, koji se može kupiti u nekim trgovinama naveliko i prodaje se tvornicama za ispunjenje bombona. Problem je u tome što su ti prodavači vješti, što nijedna tegla na tezgi nema etiketu, naziv proizvođača, ništa od onoga što se propisuje zakonom o hrani i etiketiranju. Mi smo se bezbroj puta dosad žalili, ali to nikada nije imalo nekog efekta, kazao Žolkević.
Pripreme za zimu
Pripreme za zimu su već počele. Kako je sugovornik ispričao, pčelama se ostavlja 16 – 17 kilograma meda i tretiraju se sredstvima koja su im neophodna da prezime.
Ovisi i čime se košnica tretira. Vodimo brigu o tome da u zimu uđu sa što više ulica, osiguramo što kvalitetnije košnice, te ih postavimo na zračna mjesta, bez vjetra i vlage. Nama je zima odmor, jer od listopada do veljače ih nećemo dirati. Njima tada treba miran život, da ih nitko ne dira i ako je zdrava košnica, ona će prezimiti. Netko ih utopli, netko ne.
Važno je da se zaštite od miševa, kuna i ostalih životinja, jer kada je godina “gladna”, a ova jeste jer voće nije dobro rodilo, niti šuma, životinje traže hranu na drugim mjestima i ponekad napadaju pčelinjake.
Mi u tom razdoblju pripremamo pčele, nego pčelare. On je ponovo naglasio kako je ova godina karakteristična po tome što su pčelari oko Sarajeva “dobro prošli”, te da su neki mlađi, od desetak košnica koje imaju, imali i oko 200 kilograma meda. – Međutim, ništa nije jamstvo. Važno je kako ćemo zazimiti i kako ćemo izaći iz zime. Nekima je ova godina bila odlična, drugima jako loša. Nije sigurno da će onima koji su ove dobro prošli, sljedeća biti ista i obrnuto, zaključio je.
(www.jabuka.tv)
