Pregovori o budućnosti OHR-a i mogućem nasljedniku Christiana Schmidta ulaze u završnu fazu, a rasprava se sve više širi i na buduću ulogu Ureda visokog predstavnika u BiH.
Proces izbora novog visokog predstavnika mogao bi biti pokrenut već ovaj tjedan, ocjenjuje politički analitičar Adi Ćerimagić, upozoravajući kako razgovori među međunarodnim partnerima ne obuhvaćaju samo pitanje tko bi mogao naslijediti Christiana Schmidta.
Prema njegovoj ocjeni, ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu nije samo hoće li Schmidt dobiti nasljednika, nego kako će domaći politički akteri tumačiti promjene u odnosima među međunarodnim partnerima i kakve će poteze povlačiti na temelju tih procjena.
Rasprava nadilazi pitanje Schmidtova nasljednika
Ćerimagić navodi kako članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) već tjednima razgovaraju o pitanjima koja daleko nadilaze samu sukcesiju na čelu OHR-a.
Među otvorenim pitanjima su treba li se sljedeći mandat fokusirati na agendu 5+2 ili prvenstveno na pitanje državne imovine, kao i treba li korištenje bonskih ovlasti ostati isključivo u rukama visokog predstavnika.
Razmatra se i mogućnost da se za korištenje bonskih ovlasti ubuduće traže konzultacije s Upravnim odborom PIC-a ili njegovo odobrenje, kao i pitanje treba li mandat sljedećeg visokog predstavnika biti vremenski ograničen.
Otvoreno pitanje budućnosti OHR-a
U razgovorima se, prema Ćerimagiću, otvorilo i pitanje što nakon novog mandata, odnosno hoće li biti imenovan još jedan nasljednik ili bi OHR trebao biti zatvoren, postupno ukinut ili transformiran.
Kako navodi, pojedini prijedlozi već su naišli na otpor, ali nijedan zasad nije u potpunosti odbačen.
Rastuće nepovjerenje među partnerima
Ćerimagić u osvrtu ukazuje i na rastuće transatlantsko nepovjerenje. Prema njegovim riječima, pojedini europski akteri smatraju da je učinkovito djelovanje u Bosni i Hercegovini i dalje teško zamisliti bez potpore Sjedinjenih Američkih Država.
Istodobno, kako navodi, prisutna je i nelagoda zbog namjera Washingtona. Brze promjene politika, potaknute lobističkim aktivnostima i financijskim interesima, otvorile su pitanje jesu li pojedine odluke vođene širim strateškim razmatranjima ili osobnim i financijskim interesima.
Imena su posljedica, a ne suština pregovora
Prema Ćerimagićevoj ocjeni, velik broj imena koja se pojavljuju u javnosti posljedica je, a ne suština pregovora.
Smatra kako različite prijestolnice proces izbora novog visokog predstavnika koriste za testiranje stavova drugih aktera i ostvarivanje širih ciljeva povezanih s međunarodnom ulogom u Bosni i Hercegovini, piše N1.
Budućnost BiH ne ovisi o jednoj osobi
Ćerimagić zaključuje kako budućnost Bosne i Hercegovine ne ovisi o jednom visokom predstavniku.
Kao argument navodi da tijekom ozbiljnih izazova koji su dolazili iz Banje Luke 2021./2022. i 2025. godine bonske ovlasti nisu bile instrument korišten za zaštitu mira ili ustavnog poretka.
Umjesto toga, tvrdi kako je pritisak bio vođen koordiniranim signaliziranjem crvenih linija i mogućih posljedica od međunarodnih aktera, uz reakcije domaćih političkih aktera.
Ključno pitanje u Sarajevu ove sedmice nije hoće li biti nasljednika, niti tko će to biti. Radi se o tome kako će lokalni akteri protumačiti promjenjive međunarodne odnose i djelovati na osnovu tih percepcija, zaključio je Ćerimagić.
(www.jabuka.tv)


Tebe je Dodik dokrajcio moj smit Lako ti je Hrvatima udarati supljake ,sa srbima to ide malo drugacije 😂😂😂😂Kupi prnje i au videzen sto bi rekli.