Na području Hercegovine uglavnom je završena sadnja kupusa i na većini površina biljke su u fazi porasta i stvaranje lisne mase. Obzirom na izrazito visoke temperature i sušno razdoblje očekivati je štete od kupusnih buhača, kupusnog štitastog moljca, kupusne brašnene uši i kupusnih stjenica. Kasnije, u fazi formiranja glavica očekivati je štete od gusjenica, tripsa, te lisnih sovica.
Buhači se na kupusnjačama često javljaju u velikim populacijama, osobito za topla i suha vremena. Najveće štete prave na mladim biljkama. Kupusni buhači su mali kornjaši dugi 1,5-3 mm, ovisno o vrsti mogu biti sjajno crne, plave ili tamnozelene boje. Neke vrste buhača na pokrilju imaju žutu uzdužnu liniju. Tijekom ljeta javljaju se odrasli buhači koji mogu nanijeti štete tek posađenom kasnom kupusu. Štete prave odrasli kukci izgrizajući sitne rupice na lišću.
Štete od kupusnih buhača
Jedan od štetnika, koji posljednjih godina pričinjava sve veće ekonomske štete u proizvodnji kupusa, a zahtijeva poseban pristup u suzbijanju, je kupusni štitasti moljac odnosno bijela mušica. To je maleni kukac, veličine svega 1,5 mm. Tijelo i krila su mu pokrivena finim voštanim prahom, što im daje bijelu boju. Kad se zaražene biljke protresaju odrasli oblici živahno lete.
Kupusna bijela mušica pričinjava dvojake štete – sisanjem sokova uzrokuje slabiji razvoj napadnutih biljaka, a obilnim izlučivanjem tzv. “medne rose” omogućuje razvoj gljivica čađavica, čime se dodatno umanjuju asimilacijska funkcija lišća, uz onečišćenje do te mjere da napadnuto bilje potpuno gubi tržnu vrijednost.
Kupusne stjenice su kukci ovalnog spljoštenog tijela čija duljina iznosi 6-10 mm. Štete čine sisanjem sokova putem rila svog usnog aparata. Kao posljedica ishrane na listovima se pojavljuju oštećenja u vidu bijelih točkica koji pri jačem napadu mogu prekriti cijelu površinu lista. Simptomi izgledom podsjećaju na štete od buhača. Stjenice mogu ugroziti proizvodnju ukoliko napadnu mlađe biljke kupusa u polju.
Simptomi napada kupusnih buhača i kupusnih stjenica
Suzbijanje navedenih štetnika provodi se različitim mjerama. Tržni proizvođači uglavnom koriste kemijske pripravke (Boxer 200 SL, Mospilan 20 WP, Rotor super i dr.) dok u zadnje vrijeme sve veći broj tzv. malih proizvođača-hobista uglavnom koriste ekološki prihvatljive pripravke koji jačaju biljke i smanjuju napad štetnika ali i uzročnika bolesti.
Bio Garden pripravci ne sadrže kemijske aktivne tvari, nego su registrirani kao gnojiva, koja, osim hranjiva, sadrže biljna eterična ulja odnosno biljne ekstrakte. Koriste se preventivno, jačaju biljke i stvaraju „obrambeni mehanizam“, mada ima i onih koji se koriste nakon pojave simptoma. Svi pripravci posjeduju eko certifikate i dozvoljeni su u organskoj poljoprivredi.
(www.jabuka.tv)
