Ništa od dvojnog državljanstva između BiH i Njemačke

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na hitnoj sjednici, po hitnom postupku, usvojio Prijedlog zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Za predloženi proračun su glasovala 23 zastupnika, protiv je bilo njih 16, dok suzdržanih nije bilo.

Državno predsjedništvo je ovaj dokument uputilo u parlamentarnu proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku, što znači bez mogućnosti bilo kakvih izmjena.

Zastupnici su danas, također po hitnom postupku, usvojili i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Vijeće ministara BiH je većinom glasova utvrdilo u novom tekstu prijedlog ovog zakona.

Izmjenom zakona pomjera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima do 28. veljače 2025. godine, umjesto ranije definiranog 23. ožujka 2024. godine.

Na ovaj način želi se omogućiti neometan rad pravosuđa u BiH te u potpunosti uspostaviti funkcionalan sustav provjere izvještaja o imovini koji će ojačati integritet nositelja pravosudnih funkcija u BiH.

Lagumdžija potvrdio da će se “pretresti” cijelo pravosuđe

Istovremeno se propisuje da sve osobe imenovane u pravosuđu od 23. ožujka 2024. do 28. veljače 2025. godine mogu stupiti na funkciju, a dodatna provjera njihovih izvještaja o imovini i interesima bit će izvršena nakon uspostave Odjela za provedbu postupka po izvještajima. Dodaje se da će, ako ishod dodatne provjere bude negativan, biti pokrenut disciplinski postupak u skladu s ranije definiranim pravilima.

Nakon hitne sjednice započela je i redovna sjednica sa tridesetak točaka dnevnog reda koje su zastupnici relativno brzo “prešli”.

Jedna od točaka dnevnog reda bila je i zastupnička inicijativa Denisa Zvizdića kojom Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH inicira da Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrene proceduru zaključivanja Sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Savezne Republike Njemačke.

Zajednička komisija za ljudska prava nije podržala predloženi inicijativu.

Predlagač inicijative Denis Zvizdić je, obrazlažući svoju inicijativu, kazao da je njena suština vrlo jednostavna.

Naveo je da je prije nekoliko tjedana službeno stupio na snagu novi zakon u Njemačkoj o dvojnom državljanstvu, koji sada omogućava istovremeno posjedovanje njemačkog putovnice, ali i posjedovanje državljanstva druge zemlje, odnosno zemlje porijekla iz koje dolaze ljudi koji su uzeli njemačku putovnicu.

To praktično znači da ubuduće više neće biti potrebno da se državljani BiH moraju odreći državljanstva BiH, a da bi dobili njemačko državljanstvo, pojasnio je Zvizdić.

Po njegovim riječima, pretpostavlja se da više od 30 tisuća bivših državljana BiH, i Bošnjaka i Srba i Hrvata i ostalih, imaju ovaj problem.

Ako bi usvojili ovu inicijativu i zaključili sporazum o dvojnom državljanstvu, svi ovi ljudi bi ustvari mogli vratiti bosanskohercegovačko državljanstvo, ističe Zvizdić.

Pogledajte koliko se osoba odreklo državljanstva BiH

Dodao je da je ova inicijativa podnesena u skladu sa Ustavom BiH, imajući u vidu propis da državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i države s kojom se to pitanje uređuje, a koje treba odobriti Parlamentarna skupština BiH.

U ovom trenutku mi imamo potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom i ne vidim ni jedan razlog da se ne potpiše i ne postigne takav sporazum i sa ostalim državama gdje žive građani porijeklom iz BiH, a koje su liberalizirale svoje zakone o dvojnom državljanstvu, kazao je Zvizdić.

Naveo je da se, prema službenim podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, oko 97 tisuća građana BiH od 1996. do danas odreklo državljanstva BiH zato što su to morali i što, paradoksalno, u našem zakonu o državljanstvu, oni to moraju uraditi.

U međuvremenu, mnoge zemlje su liberalizirale svoje zakonodavstvo, dozvoljavaju dvojno državljanstvo, ka što su sada to Danska, Njemačka, Norveška, Češka, Luksemburg itd. Mislim da bi bilo krajnje korektno da ova inicijativa dobije podršku i da usvojimo sporazum koji bi pripremilo Vijeće ministara BiH, rekao je Zvizdić.

Po njegovim riječima, to bi desetinama tisuća naših građana, a po istoj matrici bi mogli usvojiti sporazume i sa drugim zemljama koje su liberalizirale svoje zakone, omogućili da imaju državljanstvo zemlje u koju su otišli, ali i da zadrže bh. državljanstvo.

Bio sam iznenađen glasanjem na sjednici komisije koja nosi naziv komisija za ljudska prava, zato što smatram da je ovo pitanje nadstranačko pitanje i da na ovome pitanju ne treba nitko da provodi svoje stranačke, osobne ili političke agende, zaključio je Zvizdić.

(Fena)