Zatvaranje zračnog prostora Ukrajine i Moldavije utjecalo je i na veći broj letova nad Bosnom i Hercegovinom.
Potraje li zabrana letova na istoku do ljeta, broj letova mogao bi biti i veći. U Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine kažu da imaju kapacitete, a prilika je to i za dodatnu zaradu po osnovu naknada, jalja BHRT.
Zima je razdoblje kada obično nema gužve na našem nebu. Operateri rutinski vode zrakoplove sigurnom rutom. Posljednjih dana, međutim, zbog ratnih dejstava u Ukrajini mnogi avioprevoznici preusmjerili su letove južnije. Najvećim dijelom iznad Rumunjske i Mađarske. Za bh nebo to za sada znači do pet preleta više u jednom danu. Barem do ljeta.
Očekujemo i planiramo povećanje tijekom ljetne sezone jer zračni prostori Rumunjske i Mađarske neće biti u mogućnosti primiti toliku količinu prometa, što će se izravno odraziti na povećanje prometa u BiH, ističe Dalibor Ninković, načelnik Oblasne kontrole letenja Banja Luka.
Na broj preleta u proteklim godinama dosta su utjecale restrikcije zbog pandemije. Sada se situacija polako normalizira i sa zimskih do 700 dnevnih preleta, ljeti dostiže više od 1.300.
Podaci govore da u normalnim okolnostima zračni prostor BiH dnevno preleti između 800 i 1.600 zrakoploa. Cijena jednog preleta u prosjeku se kreće između 57 i 90 eura.
Novac po osnovu rutne naknade isplaćuje EUROCONTROL, europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe. U BHANSA-i nisu željeli govoriti o iznosima, ali podaci govore da su u godini prije pandemije inkasirali gotovo 60 milijuna maraka. Pandemija je srušila planove u idućim godinama, ali se zračni promet sada oporavlja.
Potpuna suspenzija letova u i iz Ukrajine će imati mali utjecaj na distribuciju prometa u Bosni i Hercegovini, gdje govorimo o 10 letova dnevno u idućem razdoblju, do oko 27 letova u dnevno ljetnoj sezoni, što je nekih 1,5% od ukupnog zračnog prometa u Bosni i Hercegovini, rekao je Rade Zucić, glasnogovornik BHANSA.
Koliko god da aviopromet optereti Oblasne kontrole letenja, smještene u Banjoj Luci i Sarajevu, sigurno je da oni neće predstavljati usko grlo. Sistemski i operativni sustai su spremni za puno veće izazove, uvjeravaju nadležni.
Naši kapaciteti su mnogo veći. Do 115 zrakoplova u našem zračnom prostoru mi u jednom satu možemo primiti, tako da smo mi spremni na sva eventualna povećanja zračnog prometa, dodao je Ninković.
Bosna i Hercegovina je veće prihode od rutnih naknada počela da prikuplja od prosinca 2019. godine kada je preuzela kontrolu tzv. gornjeg neba, iznad 10 tisuća metara. Na tim visinama odvija se oko 80% civilnog zračnog prometa.
(www.jabuka.tv)
Šta će ovo biti.