Povećanje se ne nazire: Najniža plaća u FBiH četiri godine zakovana na iznosu od 406 KM

Najniža plaća u Federaciji BiH je protivno svakoj ekonomskoj logici već četiri godine zakovana na iznos od 406 KM i nema izgleda da će u dogledno vrijeme biti povećana.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je prije više od četiri godine izjavio da bi povećanje minimalne plaće na 420 KM bilo društveno opasno i kočilo ekonomski rast. Federacija BiH nikada nije dostigla tu razinu najniže plaće, od 420 KM, iako su se za povećanje kojim ne bi došlo do posljedica po uhodane tijekove proračuna, rezolutni su čak i eksperti Vlade FBiH, već odavno stekli uvjeti, piše Klix.ba.

Najniža plaća je, protivno svakoj ekonomskoj logici, zakovana već četiri godine na iznos od 406 KM, zbog čega se premijeru Federacije BiH podsmjehuju čak i kolege iz Republike Srpske, gdje minimalna plaća već godinu iznosi 520 KM.

Povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH čekat će, kako se doznaje, nove zakone o porezu na dohodak i doprinosima, što znači da do daljnjeg neće doći na dnevni red. Taj ionako spori proces dodatno je usporila pandemija koronavirusa.

Velika razlika

U Poreznoj upravi Federacije BiH su za Klix.ba kazali da je u ožujku 2020. godine, kada je proglašena pandemija koronavirusa, ukupno 23.025 zaposlenika primilo najnižu plaću u Federaciji BiH.

Mevludin Bektić iz Saveza samostalnih sindikata BiH ističe da je pandemija od tada dovela je do nagle promjene na tržištu rada, na način da se drastično povećao broj radnika snajnižom plaćom.

Za vrijeme pandemije koronavirusa otprilike 200 tisuća radnika prima najnižu plaću od 406 KM. Pritom je nepoznato je li ti radnici primaju neku drugu vrstu naknada, kazao je Bektić.

U Savezu samostalnih sindikata BiH ističu da se svi socijalni partneri u Ekonomsko-socijalnom vijeću rukovode različitim podacima, ali da su svi složni da je za kratko vrijeme došlo do velike razlike.

Znamo da su za blizu 134 tisuće radnika u vrijeme pandemije zatražene subvencije. Pojedine djelatnosti uopće nisu bile obuhvaćene prvim setom pomoći. Tako da pretpostavljamo da je to blizu 200 tisuća ljudi sa najnižom plaćom, rekao je Bektić.

Prema njegovim riječima, nemoguće je znati je li poslodavci tim radnicima, izvan okvira najniže plaće, daju nešto u naturi ili gotovini.

Ukoliko je to tako, to je siva ekonomija i to je posao za insepkciju rada. Ovdje se govori javno da nitko nema 406 KM, nego da se isplaćuju drugi benefiti koji se tretiraju kao plaća, istaknuo je on.

Poentirao je da bi se Vlada Federacije BiH trebala angažirati na uspostavi funkcioniranja sustava.

Procjene stručnjaka iz Vlade FBiH bile su da je prije pandemije blizu 30 tisuća radnika primalo najnižu plaću, među kojima je bila većina ljudi koji sami sebi uplaćuju poreze i doprinose.

Smatraju da se tijekom pandemije povećao broj ljudi s najnižom plaćom, ali da je nemoguće da taj broj prelazi 150 tisuća.

Nisu svi za koje je zatražena subvencija primali najnižu plaću od 406 KM, već i oni sa višim plaćama, s tim što je njima poslodavac uplaćivao razliku, kazao je izvor iz Vlade FBiH.

Set mjera i namjera

Savez samostalnih sindikata BiH, kojim rukovodi Mevludin Bektić, dao je imperativ da se na svim sjednicama Ekonomsko-socijalnog vijeća raspravlja o najnižoj plaći u Federaciji BiH, prvenstveno zbog nasušne potrebe da dođe do njenog povećanja.

Udruga poslodavaca FBiH deklarativno nema ništa protiv, ali inzistiraju da se povećanje najniže plaće vezuje za druga tri zakona, točnije Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na doprinose i Zakon o porezu na dobit.

Ako dobijemo rasterećenje od devet posto, koliko je predviđeno tekstom Zakona o porezu na doprinose, otvario bi se prostor za povećanje najniže plaće, kazao je Bektić.

Međutim, upozorava da ne postoje instrumenti i mehanizmi koji bi privolili poslodavce da to uistinu primijene ako dođe do rasterećenja.

Nigdje nije dat imperativ poslodavcima da uplate devet posto radnicima ukoliko dođe do rasterećenja. To je ostavljeno na volju poslodavcima. Nisu spremni svi to ispoštovati.

Napominje da se na jednoj strani govori o eventualnom rasterećenju od samo devet posto u porezu na doprinose, a na drugoj, kod doprinosa i dohodaka, se nameće progresivna stopa oporezivanja.

Narodski rečeno: na mostu ne platiš, platiš na ćupriji. S te strane, evidentno je da bi radnici podnijeli tu razliku, kazao je Bektić.

Upozorava također da se kod oporezivanja toplog obroka i prevoza javljaju različiti problemi jer su kolektivni ugovori različito uređeni za različite djelatnosti, pa čak i različite gospodarske subjekte.

(www.jabuka.tv)


10 komentara

  • Nema veze, zakovane su i cijene. A i ovi umirovljenici žive raskalašeno i previše troše treba im smanjiti mirovine pod hitno. Magarci jedni, svaki dan jedu. Sramota.

  • Zašto povećavat kad je narod naučio na male plaće. .
    Bole ovećat nama..
    Zaslužili smo
    Što bi narod bez nas!!
    Ja sam glavni baja u svom kraju..
    Da vidiš što mi tepaju
    Živjela BiH

  • Posluje pozitivno ostvaruje dobit koju trosi uluksuzna vozila pravi vile a radniku uplacuje minimalac kad ide u mirovinu dobiva minimalnu .Radnik uvjek ugrozen tako i fakultetski obrazovani.

  • Neznam čemu više kukanja o malim plaćama, štrajk i tražiti svoja prava, još prije 150 godina se radnici pobunili u Americi i dobili nešto
    Ma mi smo bjeda od naroda i ljudi,svi još frkću na udbu koja ne postoji 40 godina a svi bi izdali svog radnog kolegu za 20 maraka, to je naše stanje, zato i nema većih plaća

    • Sve stoji osim udbe. Ima je i jaca je nego sto je ikad bila, isto joj je djelovanje, samo je nacin poslovanja promijenila i drugacije ubija.

  • Zamisli čuda, Fadil koji ima plaću 10000KM kaže da minimalnu ne treba dići sa 406 na 420KM . Ma ja, on se dobro u te male plaće kuži

  • Love ima u izobilju min.plata triba bit 1000 Km pa bi svima bilo puno bolje i penzije i zdravstvo itd.samo bi gazde malo manje imale valjda su se namugali u ovih 30 godina

    • Nije problem 1000 KM osnovna plaća ni jednome poslodavcu, problem je država koja bi za tih 1000 KM uzela još 720 KM od poslodavca i 15% od radnika, znači država od jedne plaće bi uzimala još jednu oko 1000 KM i tu je cijeli problem u podizanju standarda

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.