Potrebne informacije: Pomozite u izradi monografije o slikaru Zvonimiru Perki – Jabuka.tv

Potrebne informacije: Pomozite u izradi monografije o slikaru Zvonimiru Perki

Zvonimir Perko
Autori koji rade na monografiji o najpoznatijem širokobriješkom i jednom od najplodnijih hercegovačkih slikara Zvonimiru Perki uputili su poziv za dostavljanje informacija o slikama i drugim radovima ovog autora.

Kako je navedeno u dopisu upućenom prema redakciji portala Jabuka.tv, skupina autora započela je rad na monografiji o širokobriješkom slikaru Zvonimiru Perki Đoni.

Autorima je cilj što je moguće kvalitetnije predstaviti život i umjetničko stvaralaštvo ovoga slikara rođena u Dobrkovićima, a koji je posmrtno dobio priznanje “Grb Grada Širokog Brijega“.

Budući da je plodni širokobriješki slikar neumorno stvarao, njegovi radovi dospjeli su u brojne domove i vjerske objekte. Zbog toga je autorima potrebna pomoć u stvaranju što veće i vjerodostojnije baze njegovih radova, na temelju čega će se vršiti selekcija radova za objavu u monografiji.

Autori jamče anonimnost podataka te će sva djela u privatnom vlasništvu (ukoliko budu objavljena) biti obilježena kao takva, bez navođenja podataka o vlasnicima ili o lokaciji Perkinih radova.

Ukoliko posjedujete neki od radova širokobriješkoga slikara, autori pozivaju da na email adresu [email protected] pošaljete sljedeće podatke:

  • fotografiju slike/rada koji posjedujete
  • fotografiju i prijepis informacija s pozadine slike/rada koji posjedujete
  • dimenzije slike bez okvira i dimenzije s okvirom
  • broj telefona/mobitela na koji možete biti kontaktirani u slučaju potrebe

Urednik monografije je prof. dr. sc. Ivo Čolak, a u izradi monografije o Zvonimiru Perki sudjeluju Širokobriježani prof. Mirko Cigić te povjesničari umjetnosti Beat Čolak, Tomislav Ćavar, Lucija Kraljević i Dora Sesar. Autori unaprijed zahvaljuju na pomoći u radu i stvaranju monografije kakvu slikar Zvonimir Perko zaslužuje.

(www.jabuka.tv)


8 komentara

    • Pa nije to teško dokazati, svaki vještak slikarstva će to utvrditi sa 100% sigurnošću i vratiti ih u obiteljsku ostavštinu i uvrstiti u monografiju. Koliko se sjećam pokojni Perko je živio od slikanja i producirao je slike kao na tekućoj traci. Bilo je njih nekolicina koji su to masovno kupovali kako bi pomogli umjetniku u njegovoj skromnoj svakodnevnoj potrebi. Nije ih fer imenovati jer bi danas ispali kao osobe koje su zlorabile umjetnikovu situaciju. Kakav je odnos “Bobe Jojića sestre i zeta” sa umjetnikom nije mi poznato, a niti sam čuo iako sam se ponekada kretao u tome društvu. Vlasnici slika koji su kupovali slike od “sestre Bobe Jojića i njegova zeta” imaju danas interesa dokazati kako je ta djela napravio Perko i neka pokrenu postupak dokazivanja. Ako su slike ukradene onda moraju biti i vraćene. Možda je ovo prigoda utemeljenja muzeja likovnih umjetnosti u gradu Širokom Brijegu. Uz muzej likovnih umjetnosti treba utemeljiti i ratni muzej ili muzej HVO ili muzej Domovinskog rata, nazvati ga kako mu drago ali uzeti u obzir suvremeni naziv bez političkih konotacija onoga vremena. Donja zgrada, a može i gornja, u prostoru Duhanjske stanice je idealan prostor za tu namjenu, a zjapi kao ruševina opasna za prolaznike, koju ionako treba sanirati. U tom prostoru se može smjestiti Dom zdravlja, Srednja strukovna škola, Muzej likovnih umjetnosti ili muzej suvremene umjetnosti, srušiti ono ruglo na početku i izgraditi zgradu Vlade sa svim institucijama na jednomu mjestu, a onaj oteti parking vratiti kao pripadajući sportski centar uz srednju strukovnu školu. Sve škole u gradu bi tada radile u prvoj smjeni, uvesti cjelodnevno školovanje djece uz topli obrok i suvremenu nastavu, a roditelji bi znali da su im djeca u školi dok su oni na poslu. Ruglo na mostu izbrisati i izdati rješenja svim vlasnicima da uklone o svome trošku ruševine, a ako ne postupe po rješenju onda neka sanira grad i izda račune vlasnicima ili neka vlasnici to prodaju gradu za primjerenu cijenu pa neka grad izgradi poslovni centar za sve svoje službe na jednome mjestu. Utemeljiti fond za sve one vlasnike do kojih se ne bi moglo doći i taj fond oročiti u valuti CHF u nekoj poslovnoj banci iz kojega će se obeštetiti svi oni koji sudskim putom dokažu pravo na udio u vlasništvu, kako se ne bi događalo kao na nekim nekretninama u gradu koje su vlasnici jednom prodali, za prodano dobili pravičnu naknadu i onda krenuli dogovorenim tužbama za povratom ili naknadom pod izgovorom kako nisu pravično obeštećeni, ili kako nisu nikakvu naknadu primili, dok su neki službenici u općini prevrćali arhivu i iz predmeta uklanjali dokaze o plaćanju naknade za prodanu imovinu. Lešinarenja te vrste u gradu Širokomu Brijegu i cijeloj županiji ima na pretek i još to zovu nekom pravičnošću. Najgore od svega je to što su to sve oni koji se danas, većinom, guraju u prve redove u crkvi, izigravaju velike katolike i moralne vertikale tipa “snađi se druže i “tko je jamio, jamio”.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.