Poslodavci na različite načine pokušavaju zadržati radnike

Bosanskohercegovačke vlasti priznaju da ne uspijevaju obuzdati inflaciju, da je evidentan pad industrijske proizvodnje i rast uvoza.

Svjesne su da moraju poslodavcima stvoriti uvjete za konkurentnost na tržištu i zaštititi i zadržati radnike u BiH, ali još ne usvajaju nužni paket reformskih zakona.

Dok se čekaju ovi zakoni, poslodavci pokušavaju na različite načine zadržati radnike.

Ekonomski stručnjaci smatraju da male plaće nisu glavni uzrok odlaska građana BiH u zapadnoeuropske zemlje već nestabilna politička situacija u našoj zemlji. Ipak, podizanje plaća bosanskohercegovačkim radnicima je prvi korak u zaustavljanju migracija kvalificirane radne snage, javlja BHRT.

Uz istovremenu brigu o produktivnosti tih radnika jer primanja bez dovođenja u odnos sa produktivnosti je zapravo želja samo, a ne stvarna mogućnost. Nadalje, trebalo bi osmisliti različite programe beneficija koje su nematerijalne prirode, a koje mogu pomoći zadržavanje zaposlenika, a to se prije svega odnosi na poboljšanje kvaliteta radnog mjesta u smislu samih uvjeta rada na tom radnom mjestu, rekla je Bahrija Umihanić s Ekonomskog fakulteta iz Tuzle.

Upravo je stvaranje pozitivne i kreativne atmosfere glavni moto u firmama u IT sektoru kako bi zadržale radnike, jer su svjesne da mladi ljudi lako nalaze poslove u europskim zemljama. Tijana Božić je ove godine diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli i posao u IT firmi je za nju ostvarenje sna.

Zapravo, ja posljednje dvije godine ovdje radim, fenomenalno mi je, prijatelji su odlični, uvjeti su odlični. Generalno, posao u IT-u za ženu je odlično mjesto, mjesto gdje ona može da napreduje, da se ostvari i kao majka i kao žena i kao poslovna žena, mišljenja je Tijana Božić, IT stručnjakinja.

U ovoj IT firmi smatraju da se podrazumijeva da moraju osigurati konkurente plaće radnicima, ali njihov ostanak uvelike zavisi od atmosfere na poslu i međuljudskih odnosa u firmi.

Jer vidite, mladi zaposlenik koji je tek počeo raditi bitno mu je možda da bude na interesantnom projektu, da još nešto nauči da se usavrši, da se osjeća usavršenim jer je tek počeo karijeru. Možda želi fizičke aktivnosti poslije posla pa mi gledamo da to isto pružimo našim zaposlenicima. Sljedeća generacija, ako je recimo neko počeo da zasniva obitelj, bitno mu je da budemo fleksibilni s njima zbog roditeljskih obaveza, da može izaći kad treba, raditi možda od kuće, pa i to omogućujemo, kazala je Dragana Marković, menadžer za ljudske resurse u Cape Annn Enterprisesu iz Tuzle.

Masovan odlazak bh. IT stručnjaka u europske zemlje, prema procjeni BIT alijanse, bh. ekonomiju godišnje košta oko 300 milijuna KM. I u svim ostalim sektorima bh. gospodarstva evidentan je nedostatak kvalificirane radne snage pa poslodavci pokušavaju različitim dodatnim periodičnim izdvajanjima primoliti radnike da ostanu u firmama.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)