U novoj godini će na trpezama bh. građana uskoro ponovno biti štrudle, čajni kolutići, Linđo i druge čapljinske poslastice iz tvornice Lasta.
Bit će ovo povijesna godina za radnike. Nakon dugogodišnje borbe s lošom privatizacijom, vraćaju se u pogone. Dašak optimizma u ekonomsko sivilo donio je grudski gospodarstvenik Petar Ćorluka, koji je oživio Lastu, onda kada su svi digli ruke od nje, izvještava Federalna televizija.
U Lasti se radi punom parom. Nova moderna oprema iz Italije, Njemačke i Švicarske je montirana i već je obavljena testna proizvodnja. Planirano je da Lasta proizvodnju počne u prvim mjesecima ove godine.
Za početak će biti standardni Lastini prepoznatljivi proizvodi – štrudla, čajni kolutići, Linđo, vafli i slično. To je nešto što kupci doista dugo čekaju, kaže Marija Tolić, voditeljica projekta.
S nestrpljenjem čekaju kupci, ali i oni koji će raditi u Lasti. Zapošljavanja će, kažu u tvornici, ići po segmentima i ovisit će o potražnji koja bi dirigirala dinamiku posla i broj smjena. No, unatoč opremi koja ne zahtijeva više isključivo manualne radove, broj radnika neće biti mali. Bit će to, poručuju, mala vojska stručnjaka iz svih sfera koja je dijelom već bila na obuci izvan BiH.
Mi posebno očekujemo u izvozu dobre rezultate jer je kapacitet ovdje nekih 15.000 tona. To bh. i regionalno tržište ne mogu potrošiti, ali mi smo već u kontaktu s drugim tržištima i već smo poslali uzorke, ističe za FTV Petar Ćorluka, vlasnik Tvornice keksa i vafla Lasta Čapljina.
Keksi i štrudle besplatno su dijeljeni kupcima kako bi se dobile povratne informacije o kvaliteti, ali i potražnji. Oboje je ispunilo očekivanja i u Lasti hvataju zamah. Osim standardnih Lastinih proizvoda, bit će tu i mnogo noviteta. Ne samo da su kupili nove strojeve – obnovili su cijeli objekt na koji su postavili i solarne panele.
Mi ćemo sami proizvoditi struju. Vidimo i sada da poskupljuje i plin i struja, tako da će ovdje biti instalirano ukupno megavat i pol struje i mi nećemo ovisiti o cijenama na svjetskom tržištu, dodaje Ćorluka.
Za vlasnika, ali i cijeli tim stručnjaka, Lasta je bila veliki izazov, ponajprije zbog činjenice da je jug Hercegovine po njoj bio prepoznatljiv. Sedamdeseti rođendan, čini se, ipak neće dočekati onako kako su joj namijenili lošom privatizacijom s početka 2000. godine. Uništena i zaboravljena poput mnogih tvornica u BiH.
(www.jabuka.tv)
Puno sreće i uspjeha u osvajanju tržišta za tvornicu Lastu.
Sve nase firme bi trebale visak dobiti ulagati u panele, da sutra ne ovise u velikoj mjeri od cijena struje na globalnom tržištu, jer je cinjenica da ce cijena struje rasti. Firma koja smanji ovisnost o struji, moze poklopiti konkurenciju. Pogledajte samo trenutnu situaciju u Njemackoj. Mnogi proizvodni pogoni koji koriste struju imaju upitno daljnje poslovanje. Zato hercegovački firmaši, pamet u glavu, a panele na krov i parkinge.
Probao štrudlu od smokava.
Ni 1% starog okusa. Mirisa. Izgleda.
Uzalud mu svi novi strojevi ako nema stare recepte.
Bačen novac sto se mene i moje kupovine Lasta proizvoda tiče.
Neka si mu reka.Ajd sad u kladaru okreni koji bingo i pati i propadaj i dalje dok Ćorluka napreduje
Laste više nema, ovo su orlovi!
Ako bude strudla smokva dobra bit ce dobro ako nebude nista jedi Paris kestlinov
Bas tako!
Davno,prije puno godina u bivsi “standard” kod kapije duh.stanice,gdje je u to vrime bio glavno skladiste OTP-a.
Dolazi trg.putnik Laste i dijeli nam neke strudle od smokava i naranaca.
Taj osjecaj strule koja se sama u ustima topi,ostao je i danas.
Ako se vrati taj kvalitet,ostajem im vjerni kupac.
Zar nema dovoljno proizvoda i ovako ovaj svijet je puko ko kokica
koristimo maxsimalno sve nase prizvode jer tako sebi cinimo dobro jer nijedna marka koja ode vani se tu vise ne vraca mozemo mi corluku i mrziti i voljeti to je nebitno ali je bitno gdje zavrsava nas novac dali u bih ili u evropi ili kini .svi mi znamo pricati ali cu vam reci jednu zgodnu pricu nad kojom bi se svi trebali zamisliti .nekadasnji 500 i vise krava sto drzali nasi roditelji koliko su novca donosili ili nisu iznosili iz naseg kraja to je minimalno 500 teladi plus mlijeko plus ociscene njive i livade ali nama se nista ne isplati