Porezni dug u BiH veći od 4,5 milijardi KM

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj “Stanje nacije” koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini.

Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih financija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike itd. Jedna od oblasti analize su i porezna dugovanja u BiH.

Iako službena statistika u 2017. godini bilježi rast prikupljenih direktnih i indirektnih poreza, ukupni porezni dug u BiH (po osnovu direktnih i indirektnih poreza) iznosi nevjerovatnih 4,5 milijardi KM! Pri tome, samo za direktne poreze (porez na plaću, doprinosi za PIO, zdravstveno osiguranje, nezaposelnost itd.) dug iznosi blizu 3,8 milijardi KM. Usporedbe radi, ukupni porezni dug je skoro 4 puta veći od posljednjeg višegodišnjeg aranžmana s MMF-om.

Po osnovu indirektnih poreza, vrijednost duga iznosi više od 770 milijuna KM, u što ulaze dugovi po osnovu neplaćenog PDV-a, carina i akciza. Usporedbe radi, iznos ovog dijela nenaplaćenog duga blizu je ukupnog godišnjeg zaduživanja vlada kod komercijalnih banaka u 2017. godini. U ukupnom dugu za carine dvadeset dužnika sudjeluje s više od 66 posto, odnosno, dvije trećine ukupnog duga za carine otpada na 20 kompanija.

Kada govorimo o direktnim porezima, prema podacima Porezne uprave FBiH, ukupni nenaplaćeni porezni dug samo u FBiH iznosi dvije milijarde i 596 milijuna KM, u što ulaze dugovi po osnovu neplaćenih poreza na plaću, doprinosa za MIO, zdravstveno osiguranje, nezaposlenost te takse i druge naknade.

Najveći dužnici po osnovi neizmirenih javnih prihoda su porezni obveznici s udjelom državnog kapitala, tj. javna poduzeća ili kompanije s državnim (su)vlasništvom te javne institucije. Ako promatramo samo prvih 20 najvećih dužnika, dolazimo do udjela ovih dužnika od čak milijardu i 185 milijuna KM ili 46 posto ukupnog poreznog duga u FBiH! Većina tog duga trebala je financirati mirovinski i zdravstvene fondove, piše Klix.ba.

Podsjetimo, visina i redovne ispate mirovina te kvaliteta zdravstvene zaštite najdirektnije ovise od uplate doprinosa. Vrlo loše stanje u fondu MIO i u fondovima zdravstva rezultat su višegodišnjeg kršenja zakona, onih koji nisu plaćali porez i onih koji su to dozvoljavali, praveći time ogromnu štetu po vanproračunske fondove, kvaliteut života građana i javni interes.

(www.jabuka.tv)

 

Komentiraj: