Pogranične propusnice poskupljuju 400 posto

Pogranične propusnice koje se građanima izdaju za prelazak malograničnih prijelaza od 1. srpnja će poskupjeti čak 400 posto.

Od početnih 60 kuna, koliko je “žuta” propusnica koštala do sada, prvog dana hrvatskog članstva u EU-u građani će za nju morati izdvojiti fantastičnih 300 kuna. To donekle opravdava stampedo u policijskoj postaji u Metkoviću, gdje su tisuće hrvatskih državljana s obje strane granice navalili na propusnice.

Iako je MUP još u svibnju informirao da će propusnice kojima se u pograničnom području može boraviti najduže do sedam dana i to u rasponu od pet kilometara, nakon 1. srpnja biti skuplje, nitko nije mogao pretpostaviti da će cijena drastično porasti. Za razliku od drugih pograničnih područja, gdje pogranične propusnice građanima trebaju jedino za lakši dolazak do svojih poljoprivrednih zemljišta, u Metkoviću i uz granicu s hercegovačke strane propusnice ljudima olakšavaju svakodnevni život, primjerice odlazak na posao ili u školu, piše Slobodna Dalmacija.

– Nove pogranične propusnice će se izdavati od 1. srpnja po cijeni od 300 kuna. Stare (žute) propusnice izdane hrvatskim državljanima na rok od pet godina, nadležna tijela u BiH će bez naknade zamijeniti za nove biometrijske propusnice – priopćeno je iz MUP-a.

Trenutačno nije poznato koliko će koštati nove propusnice za hrvatske državljane kada ih budu ishodili u graničnoj policiji BiH. Međutim, sasvim je razvidno da će za građane BiH, dakle za sve stanovnike susjedne države koji ne posjeduju hrvatsko državljanstvo, a propusnicu traže prema odredbama novog Sporazuma između RH i BiH o pograničnom prometu, biti preskupe. Naime, to će biti prevelik izdatak za standard tamošnjih građana, jer u BiH biometrijska putovnica košta 40 konvertibilnih maraka (160 kuna), a za propusnicu, koja je isprava nižeg ranga, trebali bi u Hrvatskoj izdvojiti 300 kuna (75 konvertibilnih maraka).

Između Hrvatske i BiH, prema sporazumu o pograničnom prometu i suradnji, koji stupa na snagu u ponedjeljak samo su dva prijelaza – Bijača na jugu i Bosanska Gradiška na sjeveru – određeni za međunarodni promet roba i putnika. Ostali su prijelazi kategorizirani za putnički promet bez carinske službe ili kao malogranični za lokalno stanovništvo. (Slobodna Dalmacija)

(www.jabuka.tv)



1 komentar

  • Prosječna plaća u BiH za travanj ove godine iznosila je 824 KM, a prema izvještaju Eurostata, za kruh i meso izdvajamo više novca nego Litva, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Albanija, Rumunjska, Poljska i Makedonija.

    Mnoge od ovih zemalja imaju veću kupovnu moć, koja je u BiH na razini od 28 posto u odnosu na EU.

    Prema ovom izvještaju, u kojem su uspoređivane cijene prehrambenih artikala u 37 europskih država, hrana i piće najjeftiniji su u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj (koje su članice EU) te u Srbiji, Albaniji i Makedoniji, koja se nalazi na samom dnu.

    I BiH nalazi se pri samom dnu ove liste, ali s obzirom na naše prosječne plaće, i 30. mjesto u konkurenciji 37 država je previsoko.

    Znatne razlike u cijeni hrane, pića i duhanskih proizvoda nisu vidljive samo u izvještaju Eurostata.

    Redakcija “Avaza” istraživala je cijene osnovnih životnih namirnica u velikim europskim gradovima te ih usporedila s cijenama u BiH.

    Tako je, na primjer, cijena litra mlijeka u BiH (1.50 KM) tri puta viša nego u Varšavi, a kilogram piletine (sedam KM) građani naše zemlje plaćaju skoro najskuplje u Europi.

    Kilogram mrkve u našim trgovinama dvostruko je skuplji nego u Bruxellsu, a cijena jaja (10 komada) za 40 feninga je viša nego u Rimu.

    Pohvalno je, recimo, da je kilogram banana najjeftiniji u Europi (oko dvije KM), ali je zato ulje skuplje nego u Beču.

    Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, smatra da podaci Eurostata nisu nimalo začuđujući te kaže da u BiH 70 posto građana živi na ivici siromaštva.

    – Sigurno je da smo na dnu europske ljestvice po životnom standardu. Jedino što bi nam moglo pomoći jeste povećanje broja zaposlenih, odnosno prihoda. Prosječne plaće u BiH su niske, tako da i one proizvode koji su jeftiniji nego u EU, građani nisu u stanju priuštiti – kazala je za sarajevski list Bulić, dodavši da se ne nada da će se BiH i njeni građani lako izvući iz ovog crnila u koje su zavijeni.

    U Pokretu potrošača RS smatraju da postoje tri razloga zbog kojih su cijene mnogih prehrambenih proizvoda kod nas više nego u EU.

    – Kod nas se malo proizvodi, a mnogo uvozi, troškovi od proizvođača do krajnjeg kupca narastu. Osim toga, na malom tržištu velikim uvoznicima je lakše manipulirati cijenama. Produktivnost u EU je daleko veća od naše. Oni koriste suvremene tehnologije u proizvodnji, koje su daleko ispred naših, što, također, utječe na nižu cijenu proizvoda – ocijenio je Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača RS.

    Iako podaci Eurostata ne najavljuju svjetlije dane BiH, prodavači na gradskim tržnicama su optimistični te predviđaju pad cijena voća i povrća.

    – Cijene u svibnju i prvoj polovini lipnja su najviše. U ovom razdoblju sve je skuplje za 20 do 40 posto, jer se radi uglavnom o voću i povrću iz uvoza. Već u srpnju na pijacama budu pretežno domaći proizvodi, koji su znatno jeftiniji“, kaže Jelenka Anđić, prodavačica na banjalučkoj tržnici.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.