Pogledajte koliko se ljudi odjavilo iz BiH u posljednjih 10 godina

Često u javnosti možemo čuti kako “cijeli gradovi” svake godine napuštaju Bosnu i Hercegovinu.

Nesporno je da tisuće ljudi odlaze iz naše zemlje svake godine u potrazi za kvalitetnijim i mirnijim životom, no teško je utvrditi točan broj s obzirom da se mnogi od njih ne odjavljuju prilikom odlaska.

Ponukani pričama ljudi koji su trajno zatvorili poglavlje života i rada u BiH, Klix je odlučio istražiti na koji način državljani BiH i formalno napuštaju zemlju, odnosno odjavljuju li se i tko vodi evidenciju te koliko se osoba odjavilo u posljednjih deset godina.

U brojnim slučajevima odlazaka iz BiH, taj proces je bio vrlo jednostavan. Ljudi su spakirali kofere, eventualno ranije prodali imovinu (automobil ili stan), pozdravili se s prijateljima i obitelji i odselili u Sloveniju, Njemačku, Austriju ili neku četvrtu europsku zemlju. Na pitanje jeste li se negdje i formalno odjavili, svi su odgovorili sa “ne”.

A je li se potrebno odjaviti, zbog čega i kako se to radi, odjavljuju li se djeca, koji period boravka u inozemstvu je potreban za odjavu u BiH – Klix je provjerio u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Kad će u BiH biti proveden novi popis stanovništva?

Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (Član 8b), državljanin može odjaviti prebivalište osobno, neposredno kod nadležnog organa, a prebivalište može odjaviti i nadležni organ po službenoj dužnosti.

Po prijemu zahtjeva za prijavu prebivališta, nadležni organ kojem je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta, elektronskim putem obavještava nadležni organ u mjestu ranijeg prebivališta državljanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog organa, organ koji vodi postupak će prijaviti prebivalište. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana.

Iz IDDEEA-e ističu da je nadležni organ dužan državljaninu odmah izdati ovjerenu fotokopiju obrasca prijave, koja služi kao dokaz da je osoba izvršila prijavu prebivališta kako je predviđeno ovim zakonom.

U inozemstvu kraće ili duže od tri mjeseca

Isti Zakon u članu 9 navodi da državljanin koji se stalno nastani u inozemstvu , ili koji u inozemstvu boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu 

Državljanin koji u inozemstvu boravi duže od tri mjeseca, a koji se ne namjerava stalno nastaniti u zemlji u kojoj trenutno boravi i ukoliko održava efektivnu vezu sa BiH (npr. ako ima obitelj ili članove obitelji u BiH, ili ako u BiH ima kuću, stan ili poduzeće u vlasništvu i sl.), nije dužan odjaviti prebivalište u BiH, ne oduzima mu se osobna karta državljanina BiH, ali je dužan da kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva prijavi mjesto boravka u inozemstvu , gdje ostvaruje sve konzularne i druge usluge.

Prijava/odjava maloljetne djece

Državljanin je dužan odjaviti svoju maloljetnu djecu ako su se ona stalno nastanila u inozemstvu ili ako borave u inozemstvu duže od tri mjeseca.

Ako se državljaninu koji se stalno nastanio u inozemstvu , ili koji u inozemstvu boravi duže od tri mjeseca, rodi dijete u inozemstvu , ono se ne prijavljuje kao osoba sa prebivalištem u BiH u vrijeme svog rođenja.

Zakon predviđa i novčane kazne, od 200 do 1.000 KM, između ostalog i ako osoba ne izvrši prijavu odnosno odjavu prebivališta u rokovima određenim ovim zakonom i ako odmah ne izda potvrđen primjerak propisanog obrasca kao dokaz da se državljanin prijavio odnosno odjavio iz svog prebivališta odnosno boravišta.

Više od 56 posto osoba koje su rođene u BiH živi u inozemstvu

Klix je u nastavku smo istražilo koliko se točno državljana BiH odjavilo iz Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana, tri godine, pet godina i deset godina te iz kojih općina su se najviše odjavili.

Napominju kako su u ovim službenim podacima samo osobe koje su izvršile odjavu i da je mnogo onih koji nisu proveli ovu proceduru pa je samim tim broj osoba koji su otišli iz BiH daleko veći.

Prema evidentiranim podacima o broju odjavljenih osoba za inozemstvo u evidenciji prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine evidentirano je:

Posljednju godinu dana (02.10.2022. – 03.10.2023) broj odjavljenih iznosi 3.258.

Prije tri godine (2020.) odjavilo se 3.551 državljana, 2021. godine 3.467 osoba, a prošle 3.258 osoba.

U posljednje tri godine odjavilo se ukupno 10.276 osoba.

Najviše osoba u BiH se odjavilo 2013. godine (5.041), a od tada broj varira između 3.200 do 4.500.

Kada govorimo o pojedinačnim općinama sa najvećim brojem odjavljenih za inozemstvo, u posljednjih godinu dana prednjači Brčko Distrikt (139 osoba). Iz Novog Sarajeva je odjavljeno 79 osoba, a iz sarajevske Općine Novi Grad 84. Tu su i Banja Luka, Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar…

Čapljina, Mostar i Ljubuški su općine odakle su državljani BiH najviše išli u Hrvatsku u posljednjih deset godina.

U Sloveniju su najviše išli iz Cazina i Velike Kladuše, a u Njemačku iz Bijeljine, Tuzle, Prijedora, Brčkog, Novog Grada u Sarajevu i Sanskog Mosta.

Najviše odjavljenih koji su se prijavili u Austriji su iz Brčkog, Cazina i Bijeljine. Banjalučani su se najviše odjavljivali pri odlasku u Srbiju.

Usporedbom posljednjih službenih podataka i popisa stanovništva iz 2013. godine, procjena je da Bosna i Hercegovina ima 3,3 milijuna stanovnika, što znači da se broj stanovnika od 2013. smanjio za više od 152.300 ili 4,31 posto.

To su službeni podaci entitetskih zavoda, iako su neke procjene da je naša zemlje od 2013. do danas ostala bez mnogo većeg broja stanovnika.

Jedino je Sarajevska županija zabilježila porast broja stanovnika u posljednjih deset godina.

Mladi iz BiH odlaze jer ne vide perspektivu u sustavu u kojem žive

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)