Po pitanju broja carskih rezova SKB Mostar u posljednjih 10 godina najbolji u BiH

U organizaciji Udruge za perinatalnu medicinu u BiH (UPM u BiH) u Mostaru će se od 8. do 11. lipnja 2023. održati 1. kongres perinatalne medicine s međunarodnim sudjelovanjem.

Održavanje ovog važnog kongresa najavila je još početkom prošle godine predsjednica Udruge za perinatalnu medicinu u BiH prof. dr. sc. Vajdana Tomić.

O kongresu, ali i stanju u perinatalnoj medicini u BiH i SKB-u Mostar govorila je za Večernji list BiH s obzirom na to da je, osim toga što je predsjednica Udruge, i dugogodišnja predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar te dekanica Fakulteta zdravstvenih studija u Mostaru.

Perinatalna smrtnost

Još prošle godine dr. Tomić je najavila da će na kongresu biti predstavljeni neki od pokazatelja perinatalnog zdravlja u BiH s obzirom na to da za sada objedinjeni podaci na razini entiteta i države ne postoje (stopa perinatalne smrtnosti, stopa carskoga reza…).

Kongres će biti prilika da izložimo prikupljene rezultate. U sklopu kongresa bit će održana sjednica članova upravnih tijela Udruge (Skupština, Upravni i Nadzorni odbor) na kojoj će, između ostaloga, biti predstavljen prijedlog registra perinatalnih pokazatelja za koji bi trebalo dostavljati podatke iz svih rodilišta u BiH od 1. siječnja 2024. Perinatalna smrtnost kao perinatalni pokazatelj ključni je indikator kvalitete perinatalne zaštite, a predstavlja zbroj smrti u trudnoći od 22. tjedna i u porodu te smrti novorođenčadi sedam dana nakon poroda. Potrebno je takve slučajeve prijavljivati i registrirati kako bi se mogla raditi sveobuhvatna stručna analiza i na temelju toga predlagati i provoditi mjere za poboljšanje perinatalnih ishoda, kazala je dr. Tomić.

Veliki problem u svijetu je porast učestalosti carskih rezova i taj trend porasta bilježi se već desetljećima. Osobito ponavljani carski rezovi dovode do teških komplikacija za majku, koje mogu biti životno ugrožavajuće.

Osim carskoga reza, teme kongresa bit će i najčešće komplikacije u trudnoći: hipertenzija ili povišeni tlak u trudnoći, gestacijski dijabetes ili trudnička šećerna bolest, prijevremeni porođaj i ultrazvučna dijagnostika. Dakle, za tematske cjeline 1. kongresa perinatalne medicine birane su najčešće komplikacije trudnoće i naši najvažniji klinički problemi.

Tako će tijekom kongresa kroz klinički aktualne tematske cjeline sudionici imati priliku čuti najnovije spoznaje i preporuke za dobru kliničku praksu od priznatih stručnjaka iz regije i inozemstva. Neki od pozvanih predavača koji će prezentirati klinički najvažnije perinatološke teme izvrsni su znanstvenici i kliničari koji dolaze iz Finske, Italije, Austrije i Izraela.

I u konačnici, u svakoj tematskoj cjelini zaključci većine predavanja bit će svojevrsne preporuke za kolege sudionike kongresa. Poruka kongresa bit će svakako da se, poštujući spomenute preporuke, radi dobra klinička praksa, standardizirana i temeljena na znanstvenim dokazima, kazala je dr. Tomić.

Istaknula je podatke za perinatalnu smrtnost u SKB Mostar.

Stopa perinatalne smrtnosti u SKB-u Mostar prihvatljiva je za zemlju u razvoju. U usporedbi sa skandinavskim zemljama, odakle imamo jednog od predavača, zaostajemo. Primjerice, u prošloj godini u SKB-u Mostar perinatalna smrtnost iznosila je 6 promila, dakle 6 smrtnih ishoda u trudnoći i prvih 7 dana nakon porođaja na 1000 rođenih, što je dobar rezultat. Naravno da ima prostora za poboljšanje. Perinatalna smrtnost ne može biti 0 promila, osobito ne u rodilištima kliničkih centara gdje se koncentriraju rizične i patološke trudnoće iz manjih bolnica. Ali ispod 5 promila je izvrstan rezultat, kazala je.

Komplikacije u trudnoći

Sve više majki diljem svijeta traži porođaj carskim rezom.

Mi smo u usporedbi s drugim kliničkim centrima u BiH po pitanju broja carskih rezova u posljednjih 10 godina najbolji, a mislim čak i šire. Učestalost je između 23 i 25%. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da je medicinski opravdano oko 15% carskih rezova, maksimalno do 20%. Jedna od tema kongresa bit će i carski rez na zahtjev. Kod nas ovo pitanje nije zakonski definirano. Uglavnom se to radi u privatnim rodilištima, ističe dr. Tomić.

Najčešće komplikacije s kojima se susreću ginekolozi u SKB-u Mostar su gestacijski dijabetes ili trudnička šećerna bolest, povišen tlak, prijevremeni porođaj.

Upravo su te komplikacije i teme kongresa kako bi kolege čuli najnovije spoznaje i preporuke za prevenciju i liječenje, kao i dovršavanje tih visokorizičnih trudnoća. U svijetu se bilježi trend porasta broja tih komplikacija trudnoće. Razlog je, kao prvo, odgađanje majčinstva. Sada žene u prosjeku rađaju u starijoj životnoj dobi, a znamo da s godinama raste rizik i za šećernu bolest i za hipertenziju. Drugi čimbenik koji je važan za porast učestalosti komplikacija trudnoće je prekomjerna tjelesna težina i pretilost koji su povezani sa sjedilačkim načinom života ili, bolje rečeno, suvremenim načinom života, prehranom s visokim udjelom šećera i masti te manjkavom tjelesnom aktivnošću. Višak kilograma je, neovisno o trudnoći, faktor rizika i za šećernu bolest i za hipertenziju. Ova dva čimbenika povećavaju i broj carskih rezova, zaključila je dr. Tomić za Večernji list.

(www.jabuka.tv | Foto: SKB Mostar)

13 komentara

  • Zar se nije nitko zapitao zašto je to tako? Pa “kićenje” doktora je puno jače na carskom pa oni inzistirau na tome.

  • Ne razumijeh članak, da li imamo najviše ili najmanje carskih rezova? Što znači “najbolji”, mučiti majku po 24 sata prirodnim porodom, pa tek onda na carski!? Misim da se dotična predstojnica klinike za ginekologiju ne može istovremeno baviti tolikim titulama, a da nitko ne ispašta, ništa osobno, nego mi se čini, čisto ljudski, da ne može raditi i dobro funkcionirati na toliko radnih mjesta!

  • Mnoge žene ,može im biti,traže carski rez jer kao lakše je roditi i to se danima pa i mjesec unaprijed dogovori na dan
    kad je doktor dežurni?!
    I nije uspjeh imati toliko carskih,naprotiv svaka narkoza i operacija je rizik.Biraju carski rez umjesto prirodnog poroda,
    pomodarstvo kao i u svemu,ali evo sve ne smeta im ni vidljivi rez,ni zarastanje rane jer su naviknute da ih muž ili netko služi,no dobro kad im se hoće i može.

  • 10,53,
    Dio žena od 25% koliko je rodilo na carski je samoinicijativno tražilo da rode na carski i to je jedan mali broj žena,zanemariv.

  • Žalosno je da u 21.stoljeću ne postoji epiduralna u skb Mostar i još žalosnije što pojedine babice ostavljaju prvorotkinje same u rađaonama umjesto da budu uz njih i pomažu kod trudova kod kojih se žene jednostavno od tih bolova pogube i ne znaju kako disati da si olakšaju. A pojedine neće ni da vode dodaju. Toliko draga Vajdana,poradite malo i na tome.

  • Ja sam radala i na carski i prirodno sto puta mi je bilo lakse prirodno ali ako je zivot ugrozen djetetu i tebi pusti nek rezu nemas drugog izbora .A ko liko ih je tako da su morale zato nikog ogovaraj zasto rada na carski a nije prirodno svak se odluci onako kako misli da je naj bolje.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.