Pelješkim mostom prešlo 437 tisuća vozila, do sad bez prometne nesreće

Mjesec dana od puštanja u promet Pelješkog mosta bio je povod za razgovor s voditeljem Odjela za promet Hrvatskih cesta Slavišom Babićem i ‘pretres‘ prvih tjedana rada Kontrolnog centra za nadzor i upravljanje prometom Zaradeže.

Maksimalna brzina uvijek je 80 kilometara na sat, ali svi vozači dobro znaju da je treba prilagoditi uvjetima na cesti. Ako u kontrolnoj sobi uočimo gušći promet, ako pada kiša ili jače puše vjetar, svjetlosnim znakovima smanjimo ograničenje na mostu ali i pristupnim cestama putem promjenjivih. Ali, neki vozači voze iznad limita, dok mnogi koji prvi put vide most te veličine i oblika, voze značajno ispod limita koji ne znači da moraju voziti 80 kilometara na sat. Tko vozi 60, ne usporava jednako kao onaj tko vozi 40. Ovaj most i cesta su namijenjeni isključivo prometu motornih vozila, nikako vozila koja ne mogu razviti brzinu do 60 kilometara na sat. Skuteri od 50 “kubika” ne mogu ni mostom ni pristupnim cestama, napominje Babić.

Na mostu 25 kamera

Za nedavno bezočno pretjecanje BMW-a zaustavnom trakom kaže da je svjesno, s predumišljajem zločesto i drsko kršenje prometnih propisa:

To nije slučajni prelazak u zaustavnu traku nego smišljena namjera da se pretekne kolona da vozač ne bi čekao! Zaustavna traka je isključivo za izvanredno stanje kvara. Svako namjerno kršenje propisa policija će sankcionirati, ali to je izolirani slučaj. Svi koji misle slično raditi poručujem: nemojte, skupo će vas stajati, kaže Babić.

Od 92 kamere na dionici, na mostu je 25 kamera, vidi se sve i ako se odmah ne uoči, utvrđuje se naknadnim pregledom snimke. Stoga nema razloga za rizična ponašanja u koloni. Tko se ponaša nesavjesno na mostu to čini i na autocesti gdje smo nedavno svjedočili da je vozač Porschea slično pretjecao kolonu kad se formirao SOS-koridor za vatrogasna i vozila Hitne pomoći dok se čekala intervencija, piše dubrovacki.hr

Incident kamiona koji je polomio stupiće otkrio je malo znani podatak:

Pogrešna je percepcija o zabrani teretnog prometa za sva teretna vozila. Nije! Tko ima utovar, istovar ili stanuje na Pelješcu ili otocima koji imaju trajektnu poveznicu s Korčulom i Mljetom i dalje smiju nekažnjeno obavljati prijevoz vozilima iznad 7,5 tona nosivosti mostom i pristupnim cestama! Izuzetak su samo opasne tvari! Inače, prosječni dnevni promet mostom je 15.500 vozila! Točnije, barem 13 tisuća radnim danima, maksimalno 18 tisuća u dane vikenda! U 28 dana prometovanja, Pelješkim mostom je prešlo ukupno 437 tisuća vozila, a da nismo imali ni jednu prometnu nesreću, pohvalio se sugovornik.

Signalizacija i navigacija

Upravo je to najbolji kompliment kvaliteti izvedenih radova i kontroli prometa, ali i policiji: kroz Ston dnevno prođe više od 11 tisuća vozila ali zbog proširene ceste D-414 od Stona do Prapratnog te poboljšane prometne signalizacije dosad nije bilo značajnijeg zastoja u Stonu ni prometnih nesreća ili ugrožene sigurnosti:

Ako je vozilo koje se polukružno okretalo imalo utovar ili istovar, smjelo je tamo biti, ali profesionalni vozač zna da se preko puna crta na kolniku i uz znak obaveznog smjera “ravno” ne smije polukružno okretati. Inače svjesno krši prometna pravila i propisa, ukazuje Babić.

Nakon početnih pritužbi vozača o neriješenoj signalizaciji i navigaciji koja ih upućuje na županijske ceste te zbunjuje, posebno kod Prapratnog, sugovornik podsjeća da su Hrvatske ceste prije otvorenja mosta prilagodile signalizaciju na način da se iz Splita prema Dubrovniku i obrnuto vozi preko Pelješkog mosta:

Iz smjera Dubrovnika uočit ćete da na spoju D-8 i D-414 prema Stonu u više nizova imamo putokaze koji vozače navode na Split lijevo, a ne preko Neuma, dok vas na čvoru Prapratno putokazi ka Splitu navode lijevo. No, ljudi se zbune jer gledaju navigaciju, a ne putokaze. Najčešće se koriste Google maps i odmah smo reagirali prema Googleu da na karte stave Pelješki most.

Neki imaju drugu navigaciju koja to još nije učinila te ih sustav krivo navodi, iako vozači moraju pratiti putnu signalizaciju, posebno stoga što na cestama mogu biti i radovi koji ne moraju biti uneseni u navigaciju. Nadalje, ne smije se ući u zonu radova, stoga se mora paziti gdje usmjeravaju putokazi i prometni znakovi. Već prvi tjedan rada u Prapratnom smo dodatno na kolničke trake napisali Ferri ili ST, da se zna i pravac za Split. I za one što dolaze iz smjera Splita kolnik smo adekvatno obilježili za trajekt i Dubrovnik. Znači: imamo dva stupnja vođenja prometa, a društvu kapitala dali smo nalog da u Prapratnom postave oznake gdje je Pelješki most da vozači nemaju nedoumica. Na početku je tamo bila i policija te vozače usmjeravala, a sad već nije nužno jer sve funkcionira.

Nestašni svatovi

U Kontrolnom centru su izuzetno zadovoljni što su incidenti izolirani i dosad nije bilo prometnih nesreća unatoč gomili vozila. Sve se snima, pa tako i nestašna zaustavljena kolona svatova koja se fotografira:

Ako već nije, sve će se sankcionirati. Alarmiramo policiju i mogu reći da dva biciklista koji su krenuli mostom, nisu stigli ni do polovice mosta, već ih je sustigla policija, kaznila i poslala tamo gdje se smiju kretati. Nejasnoća je bilo samo prvi dan, a pješaci koje vozači povremeno vide na mostu su radnici kineskog izvoditelja koji još rade na mostu i kontroliraju njegovih oko 700 senzora koji bilježe sve što se događa. Dakle, to nisu klasični pješaci koji prelaze preko mosta nego, nazovimo ih službena lica. U protivnom bi ih policija kaznila kao i nesavjesne vozače, kažu nam.

(www.jabuka.tv | Foto: Ante Čizmić/Cropix)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.