Papa u Rumunjskoj gradi mostove prema pravoslavlju

Papa Franjo putuje u petak u trodnevni posjet Rumunjskoj s porukom sloge većinski pravoslavnoj zemlji u kojoj se se grkokatolička manjina još oporavlja od patnji koje je doživjela pod komunizmom.

Posjet pod motom “Hodimo zajedno” zbiva se dvadeset godina nakon posjeta Ivana Pavla II., prvog pape koji je posjetio Rumunjsku i prvog koji je posjetio neku veliku pravoslavnu zemlju od raskola Rima i Carigrada 1054.

Posjet Ivana Pavla II. bio je ograničen na Bukurešt, jer je tako odredio rumunjski patrijarh, ali se smatrao prekretnicom u približavanju dviju Crkvi.

Ovaj put će Papa od petka do nedjelje obići cijelu zemlju s 20 milijuna stanovnika i 18 službeno priznatih manjina.

Dvije najveće manjine su Mađari i Romi, koji su dijelom katolici i s nestrpljenjem očekuju Franjin posjet.

To će biti jedinstven trenutak, rekla je Rumunjka Marija, koja je radi Papinog posjeta doputovala iz SAD-a.

Toj sedamdesetogodišnjakinji podrijetlom iz Transilvanije vrhunac posjeta bit će misa na otvorenom u subotu u toj regiji, centru mađarske manjine.

Više od 110.000 ljudi upisalo se za sudjelovanje na misi u marijanskom svetištu Sumuleuu Ciucu, važnom katoličkom hodočasničkom mjestu, no vlasti očekuju dvostruko više.

Unutar rumunjske katoličke zajednice od 1,2 milijuna vjernika, mala zajednica grkokatolika s oko 200.000 ljudi bit će također u Papinom fokusu.

Koncentrirani u Transilvaniji, ti katolici istočnog obreda potječu od raskola u pravoslavlju potkraj 17. stoljeća kada je regija bila dio Austro-Ugarske. Priznali su autoritet pape, ali zadržali pravoslavni obred.

Pod komunizmom ta je Crkva bila izvan zakona, a njezini vjernici i čelnici bili su progonjeni. Papa će u nedjelju u Blaju beatificirati sedmoricu biskupa koji su 1948. bili uhićeni, mučeni i potom umrli u ćelijama.

Ono za što su oni patili, toliko da su žrtvovali svoj vlastiti život, predragocjena je ostavština da bi bila zaboravljena, rekao je Papa u utorak u poruci Rumunjima.

Susreti s Pravoslavnom Crkvom održat će se u Bukureštu gdje će Papa doputovati u petak.

“Otok” latinske civilizacije u “slavenskom moru” svjetskog pravoslavlja, Rumunjska Crkva “otvorena je prema ekumenskom dijalogu“, rekao je Teodor Baconschi, teolog i bivši rumunjski veleposlanik pri Svetoj Stolici.

Međutim, osim molitve u katedrali u rumunjskoj prijestolnici, pravoslavni patrijarh Daniel i Franjo ne bi se trebali pojavljivati zajedno u javnosti, što neki promatrači tumače kao znak nepovjerenja Rumunjske Crkve u Papu, vođu 1,3 milijarda katolika.

Vođen željom izgradnje mostova prema drugim kršćanima, Papa je naišao na rezerviranost Bugarske Pravoslavne Crkve tijekom posjeta toj zemlji prije manje od tri tjedna.

Rumunjska je također suočena s jačanjem konzervativne struje koja nije sklona Papinim ekumenskim težnjama.

U Rumunjskoj se rijetko može vidjeti svećenike dviju Crkvi da zajedno služe mise ili religijske obrede poput vjenčanja ili pogreba, kao što su znali činiti prije.

Na terenu nema napretka u teškom pitanju povrata grkokatoličkih crkvi koje je 1948. zaplijenio komunistički režim.

Redovito kritizirana zbog svoje suradnje s političkom klasom, Rumunjska Crkva prošle je godine podržala referendum s homofobnim crtama koji je sazvala vlada kako bi zabranila istospolne brakove. Birači su ga, međutim, bojkotirali pa je propao.

(Hina)


7 komentara

        • Sta ti nije jasno konkretno? Mislis da se katolicki svijet vrti oko Hrvata, ili Stepinca? Mislis da je sve crno ili bijelo i da Papa treba kao brojni prije njega zatvarati oci pred tolikim stvarima koje ne valjaju i koje treba ispitati, ispraviti, kako se ne bi ponavljale sutra, sta, treba gurati sve pod tepih, svirati i plesati onako kako Hrvatima i ultra konzervativcima unutar Crkve koje Papa dan za danom sve vise raskrinkava, odgovara?

  • Papa u Bugarskoj nije uopće primljen u svojstvu katoličkog poglavara već kao državnik Vatikana, pa ne lupajte gluposti više o gradnji ikakvih mostova. Papa ukoliko razmišlja o gradnji novih mostova jednu stvar u potpunosti zanemaruje, održavanje postojećih mostova koji će se zbog njegovog propusta neodržavanja urušiti.

    1
    5

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.