Hrvatska akademija za znanost i umjetnost (HAZU) BiH upriličila je u ponedjeljak u Mostaru znanstveno-stručni skup “Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini 1872.”, kojim je obilježena 150. obljetnice osnutka prve hrvatske tiskare i pojava nakladništva u Hercegovini.
Predsjednik Organizacijskog odbora skupa i član Radnog predsjedništva HAZU-a BiH, akademik Šimun Musa kazao je kako je u ovoj tiskari, strukturiranoj i građenoj po ugledu na zapadnoeuropske tiskare, izišla i prva radnička tarifa.
To je sindikalni akt koji propisuje dužnosti i obveze radnika zaposlenih u grafičkoj industriji. Naime, 1872. godine je središte hrvatskog narodnog preporoda u BiH i upravo taj pokret iznjedrio je ovaj veliki događaj, veliko postignuće, kojim se možemo i danas ponositi, kazao je Musa.
On je podsjetio kako je od otvaranja prve tiskare u Hercegovini do konca 19. stoljeća u Mostaru objavljeno 600 knjiga, dvadesetak novina i časopisa.
Upravo u povodu 150 godina osnutka prve tiskare i pojave nakladništva u Hercegovini, jubileja vrijednog pozornosti, organizirali smo ovaj skup. Do toga doba, prije gotovo 400 godina pokrenuta je Gutenbergova tiskara i na ovim stranama u BiH bilo je niz zahtjeva koji se nisu mogli ostvariti uslijed toga što je ovdje bila instalirana tuđinska vlast. Nije bilo odobrenja, ali na zagovor franjevaca, biskupa Vujičića, fra Grge Martića i ostalih, biskup Kraljević u Mostaru shvatio je da to pod svaku cijenu treba učiniti. Nakon vakufske tiskare u Sarajevu, mi smo prvi koji smo pokrenuli ovu: Tiskaru katoličkog poslanstva u Hercegovini, dodao je Musa.
Član Radnog predsjedništva HAZU-a BiH fra Ante Marić kazao je kako je ovo jako znamenit datum.
Zgrada u kojoj je ova, prva hrvatska franjevačka tiskara na tlu BiH, osnovana 1872. godine i danas živi, nalazi se u Vukodolu, to je stara biskupija. Seljenjem fratara iz te zgrade prema crkvi sv. Petra i Pavla seli i tiskara. Ona je u samom početku doživljavala, da tako kažem, porođajne poteškoće i nju je spasio don Franjo Miličević, koji je bio duša te tiskare, kazao je Marić.
U Tiskari katoličkog poslanstva tiskani su i prvi udžbenici te prve periodike u Mostaru.
Oduzimanjem i nacionalizacijom ove tiskare 1945. godine ona se ugasila, a fratri su 1946. godine u Chicagu osnovali tiskaru koja je djelovala do 1996. godine, i istovremeno otvorili Zajednicu izdanja “Ranjeni labud” (ZIRAL), kao jednu izdavačku djelatnost koja se nakon 1991. godine stopila u FRAM, odnosno Franjevačku tiskaru i ZIRAL , naveo je Marić.
Na današnjem skupu o nakladništvu u Hercegovini govorili su i akademik Mladen Bevanda, akademik Mehmed A. Akšamija, dr. sc. Igor Planinić, prof. dr. sc. Jure Beljo, prof. dr. sc. Ilija Musa i drugi.
(Fena| Foto: Fena)
