Znanstveno-stručno predavanje otvoreno za javnost pod temom: ”Dijagnoza – celijakija” održano je u četvrtak navečer u punoj dvorani kina Borak u Širokom Brijegu.
Organizatori ovog skupa bili su Dom zdravlja Široki Brijeg, Udruga oboljelih od celijakije ”Gluten free” HNŽ i Komora liječnika/doktora medicine ŽZH.
Znanstveno-stručno predavanje otvorio je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Županije Zapadnohercegovačke Tomislav Pejić koji je pohvalio organizatore i naglasio da će njegovo ministarstvo i Vlada ŽZH uvijek podržati ovakve hvalevrijedne inicijative i predavanja.
Bolest tisuću lica
Celijakija je kronična, sustavna autoimuna bolest koja se javlja u genetski predisponiranih osoba. Uslijed patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzv. enteropatija – upala i oštećenje sluznice tankog crijeva – stoga je drugi naziv za bolest glutenska enteropatija.
Jedan od osam predavanja bio je i gastroenterolog doc. dr. sc. Emil Babić, voditelj kliničkog odjela za gastroenterohepatologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, govorio je na temu ”Patogeneza i klinička slika celijakije”.
Govorit ću o kliničkoj prezentaciji i razno raznim kliničkim simptomima, pojavama itd.. Velika je razlika simptoma u djetinjstvu i starijoj životnoj dobi i upravo će naglasak biti na tome da naši obiteljski liječnici i opća populacija budu u stanju prepoznati celijakiju i uputiti pacijente gdje treba, kazao je dr. Babić za portal Jabuka.tv.
Emil Babić
Mnogi celijakiju smatraju bolešću modernog doba s obzirom da se u posljednjih nekoliko godina sve više govori o njoj te je bezglutenska hrana sve prisutnija u trgovinama. No, naš sugovornik ističe da celijakija postoji odavno.
Svijest o celijakiji je jako niska
Celijaka je postojala uvijek. Međutim, istina je da smo mi promijenili svoj način života; sve više koristimo gluten u prehrani, a sve je više autoimunih bolesti. S obzirom da je celijakija autoimuna bolest – ima sve više i više oboljelih. Ona je uvijek postojala, samo nije bila tolika svijest o postavljanju te dijagnoze. I dan danas je ta svijest niska. Potrebno je prosječno čak 11 godina da se postavi dijagnoza.
Prema podatcima jedne američke studije, čak 80 posto oboljelih od celijakije uopće nije prepoznato. Vode se kao neke funkcionalne bolesti, sindrom iritabilnog crijeva i slično, a u biti je u podlozi celijakija. Dobro je da radimo ovakve simpozije, da osvjestimo ljude jer je celijakija uvijek bila tu i tu smo da je detektiramo i krenemo je liječiti, objašnjava docent Babić za portal Jabuka.tv.
Posjetitelji su mogli probati bezglutensku hranu
Celikaja pogađa oko 1 posto osoba na svijetu, a epidemiološki podaci pokazuju da učestalost posljednjih godina dodatno raste.
Morate znati da se samo manji broj tipično klinički prezentira. Mi za do 70-80 posto ljudi uopće i ne znamo da imaju celijakiju i to je taj problem. Tako da su to zaista velike brojke jer samo je na našim područjima nekoliko tisuća oboljelih i zato radimo ovakve simpozije kako bi se ljudi dodatno osvijestili, zaključio je u izjavi za portal Jabuka.tv gastroenterolog doc. dr. sc. Emil Babić.
Predavači:
- Doc. dr. sc. Emil Babić – Tema: Patogeneza i klinička slika celijakije
- Doc. dr. sc. Maja Karin – Tema: Dijagnoza i terapija celijakije
- Mag. nutr. Nevena Pandža – Tema: Bezglutenska prehrana i rizik malnutricije
- Mr. sc. Milena Oreč – Tema: Celijakija u dječjoj dobi
- Dr. sc. Marija Šandrk Beslać – Tema: Endokrinološki aspekti celijakije
- Spec. klin. psih. Ivana Galić Granić – Tema: Utjecaj celijakije na život djeteta i obitelji
- Jagoda Šimić (ZZO ŽZH) – Pravo na sufinanciranje bezglutenskih namirnica
- Iskustvo člana Udruge ”Gluten free” – Od sumnje do dijagnoze
(www.jabuka.tv)
Sve je to lijepo ali u treba ubrzati dijagnostiku ne samo za celijalkiju nego za sve bolesti.
To je zbog GMO pšenice zadnjih 30godina.
Zasto bi ubrzavali dijagnostiku kada se moze pacijente razvlaciti desetljecima po privatnim ordinacijama i poliklinikama dok se ne uniste psihicki, fizicki i financijski?
kako da sve više školovani osoba, više postignuća u ovoj i onoj oblasti, više” olakšica”, a mi sve više robovi, sve više bolesni i sve više nezadovoljni.zato što je život postao kava, cigare, birtija, posa ,pa iz za vrime posla u birtiju, nakon posla trgovina, pa opet birtija , dosta ih i kladara i tako pet , poneko šest dana i tjednu , sedmi dan reda radi možda se ode na sv.Euharistiju i što bolju hladovinu nać izvan crkve i biti će još bolesti duše i duha!?zato dragi ljudi zastani te i budi te ljudi , a ne robovi!
Bravo za Dom Zdravlja Široki
Sve su izliječili pokonnog Juru Matu Antisu, jednom besidom,, operacija uspjela pacijent podlega?
Svaka cast
Samo da ubrzaju otkrivanje dijagnoze
Nemojte samo vise govoriti sve vam je to stres i danasnji stil zivota
Pa kad te celijakija ili biko koja druga bolest pozdere reci kasno je
Upucujte ljude na pretrage
Da,to je zbog GMO pšenice. I hoće li se prestati sa proizvodnjom GMO? Neće,imat ćemo sve više GMO biljaka i životinja. Pa FDA kaže da je printano meso sigurno za konzumaciju. Ista ona FDA koja je tvrdila da su covid vakcine sigurne i učinkovite.
Govore o celijakiji i ni riječi o GMO pšenice hahahaaha
Nesekiraj te se medicina ima terapiju za sve.Dozivotnu.
Odusevio me odaziv doma zdravlja pa svi su dosli da cuju i vide 😞
Tugo moja
I kazu treba 11 godina da se uspostavi dijagnoza ove bolesti
Kako nece kadar nam se ne educira i ne odaziva da nauce i cuju iskustva iz prve ruke
Nazalost u bolnicu do specijalista ne mozemo bez dr opce prakse koji treba prvi posumnjat pa uputiti na obradu
Sreca je onima koji imaju novac pa mogu privatno pretrage odraditi
Ali tuzan i tezak za one koji nemaju
E moj Siroki
Predavaje je OK.
Ali zašto ste zvali ministra zdravstva doma zdravlja u Grudama. Nije fer, dom zdravlja mu platio specijalizaciju, i on ode u politiku, i ko o čemu k o poštenju. I onda falisa dom zdravlja u grudama, i stavio rođaka za ravnatelja, pa ja.
To ti je tako,sve se vidi sve se čuje.
Ima li edukacije o nuspojavama covid cijepiva? Prate li se nuspojave? Zaboravila struka šta je bilo nedavno.
Jedina prava preventiva: Pooštriti (za sada nikakvu) kontrolu artiklala koji se prodaju u širokobriješkim trgovinama. Tu ima puno fuš robe, poluotrovne i otrovne robe, robe čiji se rok trajanja davno istekao, mesa, mlijeka, vod, voća, povrća, raznih konzervi, čokolade i još svačega, (osobito kruha i peciva) s otrovnim supstancama (štetnim aditivima, umjetnim bojama itd). Sve to treba zabraniti prodavatil ali ovi iz inspekcije su nezainteresirani da išta učine. Ne znam, ali možda su korumpirani!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!, zato treba sve provjeriti.