Novi prijedlozi Zakona o radu: Bez oglasa nema državnoga posla

Predložene izmjene i dopune Zakona o radu, o kojima će se očitovati Zastupnički dom Parlamenta FBiH, podrazumijevaju 13 točaka koje tehnički poboljšavaju Zakon i čine ga praktičnijim, rekao je za Fenu dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

”Jedan od prijedloga je da se zapošljavanje u državnim poduzećima treba vršiti putem javnoga oglasa, a ne na osnovu preporuke ili nekoga drugoga načina”, kazao je Drljača.

Osim navedenoga, uređen je član Zakona o radu koji govori o povoljnijem pravu, na način da se primjenjuje uvijek povoljnije pravo ukoliko je u skladu sa zakonom. Dakle, ako je neko pravo bolje uređeno pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, predviđa se da se primjenjuje to pravo samo ukoliko je u skladu sa zakonom.

Također, predlaže se da godišnji odmor prema prirodi posla i vrsti radnih mjesta može trajati i duže od 30 dana, zatim izmjene predviđaju da se Vladi omogući da bude pregovarač Općega kolektivnoga ugovora i da tamo gdje ima više od 50 posto udjela državnoga kapitala pregovara granske kolektivne ugovore.

Precizirane su odredbe koje se odnose na plaću, radni učinak, te pojašnjene odredbe koje se tiču nadležnosti Federalne inspekcije. Kod kaznenih odredbi, uređene su pojedine odredbe u smislu da su primjenjivije za inspekcije rada.

U pogledu prava izabranih službenika, to pravo je ponovno razrađeno Zakonom o radu, kao što je to bio slučaj u prethodnom Zakonu o radu.

”Predloženi tekst ovoga zakonskoga rješenja podržalo je Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Federacije, tako da je postignut konsenzus socijalnih partnera o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu”, rekao je Drljača.

Očekuje da će na sjednici u utorak Zastupničkoga doma Federalnoga parlamenta zastupnici imati veći senzibilitet prilikom izjašnjavanja o predloženom zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju. Vlada FBiH ponovno je utvrdila predloženi zakon, u kojem je, kako je izjavio Feni Drljača, koeficijent za izračunavanje visine budućih mirovina ostao 13,6.

”Iznos koeficijenta od 13,6 ostao je uz korekcije koje se odnose na detaljniju obradu i pojašnjenja odredbi o tehnologiji načina obračuna. Dodatni izračuni kažu da je 13,6 gornja granica održivosti prema GDP-u od 2,4. U slučaju povećanja GDP-a od 3,4 ili 3,5, dvije godine uzastopno, koeficijent od 14,3 mogao bi biti održiv. Međutim, u ovom trenutku nije realan”. pojasnio je u izjavi za Fenu Drljača.

(Fena)




2 komentara

  • Nije moguće da će parlament usvojiti ZKob pio mio kojim bi umirovljenici koji su radili ČETRDESET GODINA dobili 326 KM mirovinu jer im u obračun ulazi svih 40 godina pa ako nisu svaki mjesec imali prosječnu plaću koja sada iznosi 830 KM dobit će 326 KM.
    Ovim zakonom ukidaju i onu jadnu zajamćenu mirovinu od 434 KM za 40 godina rada.
    A to je zbog toga što mnoge radnike u sudstvu, policiji , mnoge u županiji i općini i svih privatnika obračunavaju doprinose nainimalni odobni dohodak po nekom županijskom zakonu a poslodavac sebi i podobnim uplaćuje najveće doprinise po Federalnom zakonu kako bi trebalo uplaćivati svim uposlenim.
    Ni za koga nije ovaj zakon dobar jer će i ovi što su sami sebi uplaćivali najveće doprinose kad podjeli na 40 godina ispasti mnogo manja mirovi a nego su *zaslužili* jer su do sada imali i 2100 KM.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.