Ako devet od deset dana jedem svježu hranu, ne kupim ništa za jednokratnu upotrebu, vježbam i rano zaspim, to znači da sam uspjela, kaže Katie Patrick, autorica knjige na tu temu.
Čovjek prosječno proizvede oko 800 kilograma smeća godišnje. Većina toga završi na zajedničkom odlagalištu. Otpad nije jedino što zagađuje okoliš.
Svi slušamo o važnosti recikliranja, a goleme količine energije i resursa i dalje se crpe iz Zemlje kako bi se proizveo sav taj otpad koji završi na smetlištu, napominje Katie Patrick, autorica knjige “Detrash Your Life in 90 Days: Your Complete Guide to the Art of Zero Waste Living”. Život bez otpada drastično mijenja život nabolje.
Izbacite otpad iz svojega doma i možete uštedjeti čak 10.000 dolara godišnje. Poboljšat ćete prehranu jer ćete prestati kupovati prerađene i konzervirane namirnice, a početi jesti svježe. Spriječit ćete da razne kemikalije uđu u vaš dom, kaže autorica koja već godinama živi bez otpada i dodaje kako je to pridonijelo njezinu emocionalnom blagostanju.
Shvatila je da je ljepota življenja u iskustvima koje proživljavamo, a ne u stvarima koje kupujemo. Autorica svoj život bez otpada vodi po pravilu 9 od 10.
Ako devet od deset dana jedem svježu hranu, ne kupim ništa za jednokratnu upotrebu, vježbam i rano zaspim, to znači da sam uspjela, kaže.
Cilj je 800 kilograma smeća koje čovjek godišnje proizvede svesti na minimum i težiti tome da uopće ne stvarate smeće. – To je veliki korak pun odricanja i predanosti, no vidjet ćete koliko će vam taj pothvat zapravo biti zabavan – tvrdi. Zapitajte se možete li provesti jedan dan bez da dodirujete sve što će završiti u smeću.
Pokušajte jedan dan, zatim drugi, pa treći… Bit ćete ispunjeni zadovoljstvom jer brinete o sebi i okolišu, savjetuje.
Kad idete po kavu za van, ponesite svoju šalicu. Zamislite koliko se papirnatih šalica i plastičnih poklopaca dnevno u svijetu baci samo za ispijanje usputne jutarnje kave.
Osim što se sječe enormna količina stabala, troše se dizel i ugljen. Šalice za kavu rijetko sadrže reciklirani papir i jednokratne šalice završe na smetlištu, kaže autorica te dodaje kako reduciranje jednokratnog otpada možete primijeniti i kod izbjegavanja kupnje plastičnog pribora i vrećica.
Zamrzavajte hranu bez jednokratnih plastičnih vrećica. Pametno kupujte hranu i ne bacajte je. Od onoga što vam je preostalo u hladnjaku napravite domaću juhu ili varivo. Umjesto velikih trgovačkih lanaca, birajte hranu od lokalnih poljoprivrednika. Možete posaditi i vlastiti vrt ako imate prostora, prenosi 24sata.hr.
Na posao ponesite hranu od doma umjesto da naručujete iz restorana, jer takvi obroci najčešće dolaze u jednokratnim plastičnim ambalažama. Vrećice čaja zamijenite onima u listićima koji se koriste s cjedilom za višekratnu upotrebu.
(www.jabuka.tv)
