Oceani mijenjaju boju, a za to je najvjerojatnije kriv klimatski slom – termin koji je zamijenio ono što smo prethodno nazivali globalnim zagrijavanjem, tvrdi se u najnovijem znanstvenom istraživanju.
Duboko plavo more zapravo s vremenom postaje sve zelenije, prema ovoj studiji, a posebno su pogođena područja u niskim geografskim širinama blizu ekvatora.
Razlog zbog kojeg brinemo o tome nije taj što nam je stalo do boje, već zato što je boja odraz promjena u stanju ekosustava, rekao je BB Cael, znanstvenik u Nacionalnom oceanografskom centru na Sveučilištu Southampton i autor studije objavljene u magazinu Nature, piše Guardian, prenosi N1info.hr.
Prethodna istraživanja bila su usmjerena na promjene u zelenilu oceana – od zelenog klorofila u njegovom planktonu – kako bi se naučilo o trendovima u promjenjivoj klimi. Ali Caelov tim proučavao je snimke NASA-inog satelita Modis-Aqua, bogatog skladišta podataka, tražeći uzorke promjene u nijansi oceana kroz potpuniji spektar boja, uključujući crvenu i plavu.
Plankton različitih veličina različito raspršuje svjetlost, a plankton s različitim pigmentima različito apsorbira svjetlost. Ispitivanje promjena u boji može naučnicima dati jasniju sliku promjena u populacijama planktona diljem svijeta. Fitoplankton je ključan za oceanske ekosustave jer se nalazi u osnovi većine njegovih prehrambenih lanaca.
Uspoređujući ove promjene u boji s onima pretpostavljenima iz kompjuterskog modela koji simulira kako bi oceani izgledali da nikada nije došlo do globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, promjena je bila jasna.
Imamo promjene u boji koje se značajno pojavljuju u gotovo svim oceanima u tropima ili suptropima, rekao je Cael.
Promjene su otkrivene na 56% svjetskih oceana – što je područje veće od cijelog kopna na Zemlji.
U većini područja postoji jasan efekt ozelenjavanja, rekao je Cael, ali je dodao da postoje i mjesta gdje crvene ili plave boje rastu ili opadaju.
Ovo nisu ultra, masivne promjene koje uništavaju ekosustav, one mogu biti suptilne, rekao je Cael.
Ali ovo nam daje dodatni dokaz da ljudska aktivnost vjerojatno utječe na velike dijelove globalne biosfere na način koji nismo mogli razumjeti.
Iako ovo otkriće čvrsto dokumentira još jednu posljedicu promjene klime, ono što još nije jasno je koliko su te promjene jake i što se događa unutar oceana da ih uzrokuje, tvrdi Michael J. Behrenfeldu, istraživač produktivnosti oceana na Državnom univerzitetu Oregon, koji nije bio uključen u istraživanje.
Najvjerojatnije su izmjereni trendovi povezani s više faktora koji se paralelno mijenjaju, rekao je Behrenfeld. Primjerice, potencijalno rastuće obilje mikroplastike u oceanu, koja kao i sve druge čestice povećavaju raspršenje svjetlosti.
S odgovorima na ova pitanja, tada možemo početi razumijevati ekološke i biogeokemijske implikacije, rekao je Behrenfeld.
NASA će u siječnju 2024. lansirati naprednu satelitsku misiju pod nazivom Pace (plankton, aerosol, oblak, oceanski ekosustav) koja će također mjeriti stotine boja u oceanu umjesto nekolicine naprednih studija poput ovih.
Donošenje smislenijih zaključaka o tome što su promjene zapravo ekološke definitivno je veliki sljedeći korak, rekao je Cael.
(www.jabuka.tv)
