Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg i ove godine sudjeluje u hrvatskoj Noći muzeja.
Tako će se u petak, 27. siječnja održati otvorenje izložbe ”Život – Otisak” Dževada Hoze.
Izložba će biti otvorena od 19:00 do 23:00 sata i ostaje otvorena do 28. veljače 2023. godine.
Program ”Noć muzeja 2023.”
1 . Dževad Hozo – Život-otisak
Izložba grafika Dževada Hoze iz privatne zbirke obitelji Hozo i fundusa Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Na izložbi su zastupljeni svi ciklusi grafika ovog istaknutog bosanskohercegovačkog grafičara.
2. Riznica Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg / 19.00 – 23.00
U Riznici su izložene slike starih majstora od XVI. do XIX. st., kaleži i drugi obredni, uglavnom metalni predmeti koji datiraju od početka XVII. do XX. st., zatim crkveno ruho s kraja XVIII. te iz XIX. i s početka XX. st., kao i stare knjige, od kojih je najvrjednija inkunabula iz 1493. Riznica je privremeno postavljena u prizemlju Galerije, u sklopu Stalnoga likovnog postava.
3. Virtualna riznica Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg / 19.00 – 23.00
4. Stalni likovni postav Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg / 19.00 – 23.00
Sadašnji likovni postav sadrži 230 radova i pokriva razdoblje od sredine XIX. st. do godine 2015. Uredio ga je povjesničar umjetnosti i književnik Igor Zidić iz Zagreba, uz suradnju dr. art Josipa Mijića i fra Vendelina Karačića. Zastupljena su 203 autora, većinom iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U postavu su i radovi svih profesora s Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg.
5. Virtualni stalni likovni postav Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg / 19.00 – 23.00
Biografija umjetnika:
Hozo Dževad (Užice, Srbija, 1938. – Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2020.) Diplomirao je 1963. na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, na odsjeku za grafiku, gdje je pohađao i postdiplomski studij. Specijalizaciju je završio kod profesora Rike Debenjaka. Jedan je od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu – Odsjeka za grafiku. Bavio se grafikom, teorijskim radom, autor je knjiga o grafičkim tehnikama, vještinama, njihovoj karakterističnoj terminologiji i historiji. Istraživao je u polju digitalnih medija. Po odlasku u mirovinu stekao je status profesora emeritusa. Bio je dugogodišnji voditelj Katedre za grafiku. Članom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine postao je 1981. godine. Samostalno je izlagao više od četrdeset puta, a grupno sudjelovao na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnik je više značajnih nagrada za grafiku na prestižnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Retrospektivna izložba ovog umjetnika priređena je 2001. u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum.
Pored grafičkih ciklusa i mapa, objavio je sljedeće naslove: Umjetnost multioriginala: Kultura grafičkog lista, Mostar: Prva književna komuna, 1988., Dževad Hozo data: 1961-2001, Sarajevo: Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine i Kult B, 2002., Majstori grafičkih umijeća (1400-1950), Sarajevo: Kult-B i Blicdruk, 2003. Grafika: Majstori (biografije), Grafički list (papir, tiskarska boja, atelier, medicinski aspekti), Glosarij (bibliografija), Bibliografija (testovi, grafičke pitalice), Majstori japanskog drvoreza, Visoki tisak (uvod), Plošni tisak, Duboki tisak, Majstori (aspekti), Sarajevo: Akademija likovnih umjetnosti; Grude: Grafotisak, 2007.
O izložbi Strajo Krsmanović, Direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine:
Ostavio je neizbrisiv trag, grandiozan opus i veliki doprinos, kao autor, pedagog, naučnik, a otišao je nekako tiho, nečujno, bez ispraćaja, velikih govora, komemoracije… Nešto korona koja nas je sve okovala i učinila bespomoćnim, a nešto njegova želja proizašla iz njegovog karaktera, da bude ispraćen bez velike pompe, učinili su da njegov odlazak bude takav. Sve nas je zadužio i sada smo u prilici da vratimo barem dio tog duga koji mu nesumnjivo pripada. Mislili smo da je izložba njegovih reprezentativnih radova najbolji način da ga se sjetimo, da mu odamo dužnu počast i da na ovaj način oživimo sjećanje na velikana.
To sjećanje je skromno, u okviru naših mogućnosti, ali svakako iskreno, od srca, kakvi su bili i svi naši susreti s njim. Njegovo djelo će biti predmet proučavanja novih generacija, dobivat će nove valorizacije, služit će generacijama studenata, magistranata i doktoranada naših veučilišta, teoretičara i povjesničara umjetnosti, koji će u njemu nalaziti nove sadržaje u novom vremenu. To djelo neće blijediti, ono će tek dobivati na značaju.
Umjetnička galerija BiH će čuvati sjećanje na Dževada Hozu, ali i čuvati njegova djela koja posjeduje u svom fundusu, izlagati ih i činiti dostupnim svima koji će se baviti istraživanjem, stimulirati i sama raditi na njegovoj revalorizaciji. Ova izložba, realizirana uz pomoć obitelji Hozo, skromna je komemoracija velikom umjetniku, ali i gest podrške onima koji će nastaviti proučavati stvaralaštvo Dževada Hoze. Ponosni smo što smo bili njegovi suvremenici.
Kontakt broj – 00387/61-374-412 – Ivana Udovičić, povjesničarka umjetnosti.
(www.jabuka.tv)
