Na poddionici autoceste Mostar jug – tunel Kvanj, tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja, otkriveno je više prapovijesnih kamenih gomila. Do sada je istraženo njih dvadeset, a preliminarni podaci ukazuju na to da nalazi potječu iz mlađeg željeznog doba, točnije iz razdoblja od 4. do 1. stoljeća prije Krista.
Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tino Tomas u razgovoru za Fenu rekao je da se radi o zakonom propisanim istraživanjima koja se provode prije svega radi zaštite arheološke baštine prije nego što ih izgradnja, u ovom slučaju autoceste, ugrozi.
Osnovni cilj takve vrste istraživanja je detektirati, dokumentirati i sačuvati arheološka nalazišta i nalaze, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnog istraživanja i omogućiti nastavak zacrtanih infrastrukturnih radova, kazao je Tomas.
Istraživanja provodi Studij arheologije Sveučilišta u Mostaru. Vrši se sustavno prikupljanje terenskih podataka, odnosno sustavna identifikacija sveukupnih tragova različitih vrijednosti i sadržaja zatečenih u krajoliku uz kartiranje površinskog arheološkog zapisa.
Tajne obiteljskih grobnica
Istraženi tumuli (gomile) predstavljaju nalazišta iz domene kulta mrtvih, odnosno mjesta pojedinačnog ili višekratnog sahranjivanja.
Konkretno, o gomilama s trase postoje parcijalni podaci navedeni u arheološkoj literaturi, međutim te lokacije nikada nisu bile podvrgnute arheološkim istraživanjima. Ove su posebne prije svega po dokumentiranom obredu sahranjivanja, ali i po nalazima i prilozima koje pronalazimo u njima, kazao je Tomas.
Preliminarna iskopavanja potvrdila su da se radi o skupnim grobnicama, najvjerojatnije bližih krvnih srodnika, tipa obitelji ili slično. Uz ostatke pokopanih, pronađeni su nakit i metalni dijelovi nošnje, oružje i keramičke posude izrađene na lončarskom kolu. Tomas ističe kako je ključan moment koji arheolozi vežu za osnivanje grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana početkom 4. st. pr. Kr.
U pojedinim medijima pojavili su se natpisi kako se u ovom otkriću radi o narodu Daorsa, ali Tomas navodi kako je u ovom trenutku teško dati precizan odgovor:
Mi ovo najnovije otkriće samo uvjetno vežemo za narod Daorsa, nikako kategorički. Nalazi koje smo prikupili korespondiraju s vremenom u kojemu Daorsi kao narod doživljavaju svoj procvat, ali obredi sahranjivanja se razlikuju od onih ranije istraženih u Daorsonu. Postavlja se logično pitanje je li riječ o istom narodu, pojasnio je Tomas.
Arheologija i turizam
Hercegovina obiluje arheološkim lokalitetima, ali Tomas upozorava na nedostatak institucionalnog okvira i stručnog kadra. Smatra kako kvalitetno valorizirana baština može potaknuti razvoj turizma, ali naglašava da je riječ o osjetljivom procesu jer su nalazišta neobnovljivi resursi.
Nedovoljna zaštita baštine
Nažalost, arheološka nalazišta u BiH često se devastiraju, a blago se preprodaje. Problem otežava složena administrativna struktura i nedostatak nadzora na terenu.
Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, pri čemu se nalazišta nepovratno oštećuju. Takve aktivnosti uzrokuju trajni gubitak dijela kulturnog identiteta zemlje, zaključio je Tomas.
(Fena)
Pas Obučina je školovan ta to ruje i istražije ali posto je pravoslavac moze rovati u srbiji.
Najjace
Razmontirani i očito (prva slika) razvaljeni grobovi – ”senzacija”.? Ok.
To su stari bošnjaci