Nobelova nagrada već više od sto godina slavi najveća svjetska otkrića — ali iza prestižnih medalja kriju se i brojne zanimljive, pa i šokantne priče.
Je li netko od dobitnika prodao svoju medalju? Jesu li neka “otkrića” kasnije ispala pogrešna? U tjednu kada počinje objavljivanje novih dobitnika Nobelovih nagrada, donosimo 7 fascinantnih činjenica o najprestižnijem svjetskom priznanju.
1. Nobelova nagrada – obiteljska tradicija obitelji Curie
Marie Curie ostaje jedinstvena – jedina osoba koja je osvojila Nobelovu nagradu u dvije prirodne znanosti:
- 1903. za fiziku
- 1911. za kemiju
zahvaljujući revolucionarnim istraživanjima radioaktivnosti i otkriću novih elemenata.
Njezina kći Irène Joliot-Curie nastavila je obiteljsku tradiciju te je 1935. s mužem Frédéricom osvojila Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće umjetne radioaktivnosti. Obitelj Curie tako je postala jedna od najpoznatijih “dinastija Nobelovaca”.
2. Mileva Marić i Albert Einstein – razvod s Nobelovom klauzulom
U ugovoru o razvodu 1919., Albert Einstein obećao je svojoj prvoj supruzi Milevi Marić da će joj isplatiti cjelokupnu novčanu nagradu svoje buduće Nobelove nagrade – iako je tada još nije dobio.
Kada je 1921. doista osvojio nagradu, novac je, prema dogovoru, prebačen Milevi koja je s dvojicom sinova ostala živjeti u Švicarskoj.
3. Einsteinov paradoks: nagrada da, ali ne za teoriju relativnosti
Nobelov odbor godinama je odbijao priznati teoriju relativnosti smatrajući je previše spekulativnom.
Tek pod pritiskom znanstvene zajednice, 1921. dodijelili su mu nagradu – ne za relativnost, već za objašnjenje fotoelektričnog efekta, jedinog dijela njegova rada koji se mogao eksperimentalno dokazati.
4. Zašto nema Nobelove nagrade za matematiku?
Popularni mit kaže da je Alfred Nobel izostavio matematiku jer ga je navodno prevarila žena s matematičarom.
No Nobel nikada nije bio oženjen. Pravi razlog vjerojatno je to što matematiku nije smatrao “korisnom za čovječanstvo”.
5. Svijet muškaraca – zaboravljene znanstvenice
Lise Meitner, ključna u otkriću nuklearne fisije, nikada nije dobila Nobelovu nagradu – 1944. ju je umjesto nje dobio Otto Hahn.
Slično se dogodilo i Jocelyn Bell Burnell, koja je otkrila pulsare, ali je nagradu 1974. dobio samo njezin mentor Antony Hewish.
Ovi slučajevi i danas simboliziraju spolnu diskriminaciju u znanosti.
6. Nobelova medalja kao aukcijska roba
Medalja Francisa Cricka, otkrivača strukture DNK, prodana je 2013. za više od 2 milijuna dolara.
Njegov kolega James Watson prodao je svoju 2014. za 4,8 milijuna dolara, no kupac mu ju je kasnije vratio.
7. Nobelova nagrada – ponekad potpuno promašena
Nijedna Nobelova nagrada nikada nije službeno povučena, iako su neka “otkrića” bila pogrešna.
Johan Fibiger (1926.) dobio je nagradu za “otkriće” da parazit uzrokuje rak – što se pokazalo netočnim.
Antonio Egas Moniz (1949.) dobio je nagradu za lobotomiju, metodu koja se danas smatra štetnom.
Čak su i istraživanja Gregga Semenze, dobitnika iz 2019., djelomično povučena zbog netočnih podataka, piše DW.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
