Nedaleko od Livna obitava više od 600 divljih konja

U podnožju planine Cincar, nedaleko od Livna, godinama već galopira veliko krdo od blizu 600 divljih konja. Potomci su to pitomih konja, koji desetljećima odolijevaju oštrim zimama, kiši, vjetru, krivolovcima i grabežljivcima.

Sve do prošle godine na snazi je bio Zakon o zaštiti divljih konja, no Općina Livno tu je odluku povukla, javlja N1.

Između Kupresa i Livna obitava nekoliko stotina divljih konja koje uglavnom mogu vidjeti svi oni koji se voze tim pravcem. Željko Krišto, član planinarsko-ekološkog društva Borova Glava o njima brine već duži niz godina. Ponekad ih je, kaže, teško pronaći.

Od 10 minuta pa do dva sata potrage, ovisi jer je pak ovo nepraktičan teren kad se ide vozilom. Dobar dio bi se trebao propješačiti, tako da treba dosta vremena da se pronađu konji. Broj konja, iz godine u godinu, sve je veći, kaže Krišto.

Ima ih nešto više od 600, no točan broj znat će krajem mjeseca kada završava sezona ždrijebljenja. Izvorno to nisu divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici 70-ih godina u jednoj od ekonomskih i političkih migracija pustili da slobodno žive u prirodi. Od tada do danas uglavnom se okupljaju na ovom području, dok se zimi kriju od bure i leda.

U zimskom razdoblju mi moramo dva puta dnevno izići na teren, donijeti sol na teren. Tu su problemi, tada trebaš ljude angažirati. 2012. godina je bila jako nezgodna, i zimsko i ljetno razdoblje kada su bile velike suše. Prošle godine smo izgradili jedno pojilište, ove godine jedno i planiramo još jedno izgraditi, kaže Krišto.

Budući da ovo područje nema rijeka i drugih izvora, konji se napajaju isključivo iz ta dva pojilišta, pa stoga u ljetnom razdoblju često prelaze preko magistralne ceste, što predstavlja veliku opasnost po sudionike u prometu. Prometne nesreće su česte, a nastale štete dosad je plaćala općina.

Odluka o zaštiti divljih konja postojala je do prosinca prošle godine kada je Općina Livno tu odluku povukla do usvajanja nove. To je izazvalo probleme mještanima koji žive na području gdje obitavaju konji, kao i vozačima, koji sada ne mogu dobiti odštetu u slučaju sudara s konjima. Odluka je povučena, jer su vozači tražili sve veće iznose na ime naknade za štetu koju su nanijeli divlji konji.

Imamo na državnoj razini Zakon o dobrobiti životinja koji trebamo primjeniti na terenu i sačuvati ovo što imamo, jer neki ljudi ove konje smatraju problemom, a ja rješenjem, prvenstveno kao turističkom atrakcijom. Drugim dijelom bi se mogli angažirati ljudi koji bi se zaposlili da ih čuvaju, pojašnjava Krišto, prenosi Vecernji.ba.

Godinama su turistima i putnicima zanimljiva atrakcija, veliki broj ljudi dolazi vidjeti ih, fotografirati ili dati im hrane.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: