Rasplet političkih procese u HNŽ-u još uvijek se ne nazire, no očekivanja su hrvatske strane kako će se u danima koji su pred nama intenzivirati razgovori s potencijalnim partnerima na bošnjačkoj političkoj sceni.
Tomislav Martinović, zamjenik predsjedatelja Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, izjavio je za Večernji list kako je zapravo namjera završiti te procese do 15. srpnja.
Protočnost odluka
SDA ili blok stranaka koje predvodi SDP – pitanje o tomu tko će od njih činiti partnera HDZ-u BiH u procesu uspostave nove izvršne vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i dalje je pod povećalom javnosti, no ono što je možda važnije od navedenog pitanja je tematika uspostave funkcionalnih odnosa u županiji, među županijama, ali i prema Federaciji BiH.
Hercegovačko-neretvanska županija, koja sa Srednjobosanskom čini svojevrsnu zemljopisnu, ali i političku kralježnicu Federacije BiH, kao i simboličan prostor na kojemu se konstantno testiraju politički odnosi Hrvata i Bošnjaka, treba stabilnost koja će biti posljedica protočnosti zakonskih rješenja, kao i konstruktivnih odnosa na relaciji Vlada – Skupština.
Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije Stjepan Bošković nešto ranije je u izjavi za Večernji list objasnio kako je HDZ BiH, kao najodgovornija stranka u Županiji, ponudio jasne uvjete koji se odnose na maksimalnu protočnost odluka na relaciji Vlada Županije – Skupština, kao i na rješavanje svih pitanja koja su na čekanju.
Drugim riječima, Hercegovačko-neretvanska županija mora imati skupštinsku većinu i Vladu u kojoj neće biti nikakvih blokada, već će se raditi maksimalno operativno kako bi se rješavala pitanja od interesa za sve žitelje Županije.
Za hrvatske stranke idealno bi u tom kontekstu bilo da imaju uspostavljenu vlast po vertikali, a što bi značilo da okosnicu Vlade čine iste stranke i u županiji i na razini Federacije BiH. Takav scenarij u konačnici bi omogućio logično ”spuštanje” dobrih odnosa koji već vladaju na federalnoj razini, na razinu Hercegovačko-neretvanske županije te fokus na reformske procese koje su preuzele nove federalne vlasti, a dio kojih se, u skladu s ustavnim načelima, veže uz nadležnost županija.
Međutim, isto tako je jasno i kako čista matematika u slučaju Hercegovačko-neretvanske županije možda neće biti presudna za rješavanje zapetljanog čvora oko ustroja nove vlasti. Naime, upitno je koliko zapravo SDP i partneri imaju volje i snage biti dio buduće vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, istodobno riskirajući da im bošnjačka medijsko-politička mašinerija ponovno počne spočitavati navodno izdajništvo bošnjačkih interesa, piše Večernjak.
Reforme
Stoga hrvatska strana očekuje skorašnji odgovor hoće li navedena politička grupacija ostati zainteresirana ili će se pak morati tražiti dogovor s drugom strankom. Podsjećamo, protekli krug pregovora donio je nekoliko trenutaka u kojima se činilo kako je na pomolu konačni dogovor, no ubrzo je uslijedilo zatišje. Pitanje okončanja procesa uspostave izvršne vlasti u ovoj županiji svakako valja promatrati i kroz prizmu nekih drugih procesa koji traže političku stabilnost na svim razinama vlasti.
Brojne prilike otvaraju se za BiH kada govorimo o nastavku europskog puta BiH, a među njima je i korištenje europskih fondova, poglavito onoga koji se veže uz IPA III mehanizam, a sve navedeno traži i dobro posložene političke odnose na svim razinama vlasti.
Bez obzira na to koji od dva politička subjekta iz bošnjačkog naroda postane dio većine u ovoj županiji, ono što je važno je održati produktivne političke odnose, kao i klimu unutar Skupštine, neovisno o tome tko je u vlasti, a tko u oporbi, a koja će omogućiti da Hercegovačko-neretvanska županija nastavi krupnim koracima naprijed kada je riječ o reformama. Usporedno s tim bilo bi idealno imati skupštinsku većinu i Vladu u kojoj neće biti nikakvih blokada, već će se raditi maksimalno operativno kako bi se rješavala pitanja od interesa za sve žitelje županije.
Kada je riječ o drugim županijama, još uvijek se čeka konačni politički dogovor triju hrvatskih stranaka u Hercegbosanskoj županiji, a u kojoj je namjera pregovarača imati snažnu hrvatsku osnovicu nove Vlade koju bi činili HDZ BiH HNP i HDZ 1990, zaključuje Večernji list.
(www.jabuka.tv | Foto: Skupština HNŽ)
