Cijene hrane ponovno su porasle u ožujku, uz oštro poskupljenje biljnih ulja i šećera. Razlog tomu je očekivano preusmjeravanje poljoprivrednih sirovina u proizvodnju goriva uslijed zastoja u tranzitu nafte i derivata kroz Hormuški tjesnac, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u ožujku u prosjeku 128,5 bodova, što je skok od 2,4 posto u odnosu na veljaču. Godišnja usporedba pokazuje da su cijene hrane u ožujku bile više za jedan posto.
Rast cijena odražava prije svega utjecaj rata na Bliskom istoku te posljedični skok cijena energije i umjetnih gnojiva, piše Hina.
Gorivo umjesto hrane
U takvim je uvjetima u ožujku najviše poskupio šećer, za čak 7,2 posto. Trgovci očekuju da će Brazil, najveći svjetski izvoznik, veći dio šećerne trske usmjeriti u proizvodnju etanola zbog visokih cijena nafte.
Oštro su poskupjela i biljna ulja (5,1 posto). Suncokretovo ulje skuplje je zbog otežane opskrbe iz regije Crnog mora, dok su palmino i repičino ulje poskupjeli zbog potražnje u sektoru biogoriva. Žitarice su također zabilježile rast od 1,5 posto, uz skok cijena pšenice zbog prognozirane suše u SAD‑u i slabije sjetve u Australiji.
Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su prvi put od srpnja prošle godine (1,2 posto), dok je meso poskupjelo za 1,0 posto zbog snažne sezonske potražnje za svinjetinom u EU i smanjenog izvoza govedine iz Brazila.
Prognoze za proizvodnju žitarica
U odvojenom izvješću, FAO je povisio prognozu proizvodnje žitarica u 2025. godini na 3,036 milijarde tona. Međutim, u 2026. godini proizvodnja pšenice mogla bi se smanjiti za 1,7 posto (na 820 milijuna tona).
Nepovoljni vremenski uvjeti i niže cijene mogli bi ograničiti proizvodnju u EU, Rusiji i SAD-u, dok se u Indiji očekuju rekordni rezultati.
FAO upozorava da sukob na Bliskom istoku i pritisak visokih cijena energije na troškove proizvodnje unose veliku neizvjesnost, osobito za predstojeću sjetvu. Poljoprivrednici na sjevernoj hemisferi razmatraju prelazak na usjeve koji zahtijevaju manje umjetnih gnojiva zbog visokih troškova.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025./2026. porasti za 2,4 posto, na rekordnih 2,945 milijardi tona, dok bi zalihe do kraja sezone mogle dosegnuti rekordnih 951,5 milijuna tona.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
