Na Zavodu za zapošljavanje najviše pravnika i ekonomista

Nakon završenog fakulteta i dužeg javljanja na evidenciju nezaposlenih, mnogi se nađu u nedoumici jesu li već mogli biti u radnom odnosu da su upisali drugi fakultet. Mogu li se na određeno vrijeme „ukinuti“ određeni smjerovi na fakultetima u skladu s potražnjom Službe za zapošljavanje razgovarali smo s Anitom Perić, koordinatoricom za posredovanje u zapošljavanju u Službi za zapošljavanje H-B Mostar.

Akademski obrazovanih na Zavodu 1762

U izvješću ZZZ Mostar koncem rujna 2011. godine na evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko- Neretvanske županije bilo je evidentirano 29.557 nezaposlenih osoba, od čega je čak 9.431 osoba mlađih od 30 godina starosti.

Akademski obrazovanih sa 6. stupnjem, odnosno višom stručnom spremom na Zavodu ima 555, a sa 7. I 8. stupnjem obrazovanja, odnosno visokom stručnom spremom čak 1207, od kojih je najviše pravnika (342), zatim ekonomista (209) i inženjera agronomije (110).

Može li se prekinuti studij na određeno vrijeme po potrebama Službe za zapošljavanje?

„Mi se uvijek borimo s time,  šaljemo Zavodu za školstvo stanje na evidenciji i na kraju godine zahtijevamo da se usklade takve stvari, međutim, to se nikad ne radi. Oni imaju svoje objašnjenje da “ po demokratskom, ne možemo nikomu zabraniti da upiše što hoće“, kazala je Perić te dodala kako je jedini način da se uskladi potražnja s podacima ZZZ-a da se na teret države upisuju fakulteti kojih je manjka, a oni kojih je viška, npr. ekonomisti i pravnici, da si sami financirati studij. I ako se nekad u budućnosti bude radilo na ovom pitanju, to će se rješavati upravo na ovaj način“, objašnjava Anita Perić.

Tehnički fakulteti najbrže do posla

„U brzini pronalaska posla prednjače tehnički fakulteti i to strojarstvo, elektrotehnika građevina, informatika i nove tehnologije. Također kao specifikum moram spomenuti pravo i ekonomiju. Njih jako puno „izlazi“ s fakulteta, međutim njih se dosta i zapošljava. Dakle, uvijek postoji neki višak pravnika i ekonomista, ali ne mogu reći da se ne zapošljavaju, jer su ti kadrovi traženi. Diplomirani inženjeri bilo koje struke, osim možda agronomije, ne bi trebali imati problema s pronalaskom posla“, objašnjava Perić.

Zanata uvijek nedostaje

„U našem obrazovnom sustavu malo je zastupljeno praktičnog rada, gdje zanatlije mogu zapravo i naučiti posao. Nekih zanata uopće i nemamo, npr. pekara koje uvozimo s Kosova, i mesara. Svaki dobar bravar će uvijek naći posao. Njih ima na evidenciji nezaposlenih, ali se radi o ljudima koji nemaju znanje i iskustvo, ili ne žele raditi taj posao.”

“Na evidenciji najviše ima KV, odnosno zanatskih radnika, ali ti ljudi uglavnom rade u drugim strukama, nisu dobri u praktičnom radu ili se ne žele baviti tim zanatom. Bilo bi dobro kad bi se i poslodavci malo više angažirali pa kad bi uveli prakse za zanatske radnike da steknu iskustvo“, završava Perić.

(Pogled.ba)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.