Na piku Amerikanaca: BiH najviše sankcionirana, Dodik predvodi listu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik neosporno je najsankcioniraniji političar na Zapadnom Balkanu.

On je jedini pojedinac u regiji koji je dvaput bio meta financijskih sankcija koje su nametnule SAD. Njegovo dvoje odrasle djece su pod sličnim sankcijama; kao i šest njegovih bliskih suradnika i dvanaest kompanija povezanih s njim. Ovo je navedeno u izvještaju o rezultatima provedenog istraživanja pod nazivom „Koliko su efikasne sankcije na Zapadnom Balkanu?“, koji je Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) objavila početkom tjedna.

Istraživanje naglašava kako su sankcije utjecale na pojedince, poslovne mreže i političke pejzaže u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Financijske sankcije iz SAD-a i UK-a su ograničile istaknute ličnosti poput Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini, čiji je pristup financijskim uslugama bio ozbiljno ograničen. Međutim, slične sankcije u Srbiji i na Kosovu dale su različite rezultate, pri čemu su poduzeća povezana sa sankcioniranim pojedincima i dalje osiguravala milijunske ugovore sa državom.

Nekima sankcije donijele dobro

Reakcije javnosti se također razlikuju, s obzirom da se u nekim područjima sankcije stigmatiziraju pojedince i tjeraju ih u političku izolaciju. U drugima, oni su uokvireni kao otpor zapadnom miješanju, omogućavajući sankcioniranim ličnostima da steknu istaknutost umjesto da budu po strani. U Srbiji, na primjer, pojedinci pod sankcijama imenovani su na više položaje u državnim institucijama, što izaziva zabrinutost u pogledu efikasnosti vanjskih kaznenih mjera u politički složenim okruženjima.

Na listi kaznenih djela dominiraju navodi o korupciji, organiziranom kriminalu i političkoj destabilizaciji. Gledajući unaprijed, izvještaj sugerira da sankcije moraju biti integrirane u šire okvire politike koji kombiniraju pravne reforme, diplomatski pritisak i jaču regionalnu suradnju. Povećanje transparentnosti i osiguranje dosljedne provedbe mogli bi poboljšati učinak sankcija, čineći ih efikasnijim sredstvom za borbu protiv korupcije i promoviranje stabilnosti u regiji.

BiH najviše kažnjavaju

U razdoblju od 2014. do 2024. izrečeno je ukupno 166 sankcija – protiv 108 pojedinaca sa Zapadnog Balkana i 58 povezanih kompanija – uglavnom po osnovu navodne korupcije, organiziranog kriminala i političke destabilizacije država i regije. Vlade SAD i Velike Britanije uglavnom su pokušavale zadržati regionalni fokus kada su osmišljavale sankcije, a SAD prednjače po broju izrečenih sankcija. U posljednjem desetljeću najviše pažnje privukla je Bosna i Hercegovina sa ukupno 56 sankcija (protiv 40 pojedinaca i 16 kompanija, zatim Srbija sa ukupno 51 sankcijom (30 pojedinaca i 21 kompanija).

Jedan od istraživača na ovom projektu dr. Safet Mušić navodi da je ovo prvo regionalno istraživanje na temu utjecaja sankcija na stanje sigurnosti na Zapadnom Balkanu i svakako da je dalo značajan uvid u ovu oblast.

Posljednje desetljeće je pokazala značajan porast interesa međunarodnih aktera, posebno Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, za stabilizaciju regije Zapadnog Balkana kroz mehanizam sankcija. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su sankcije uglavnom bile usmjerene na pojedince i kompanije povezane sa korupcijom, organiziranim kriminalom i političkom destabilizacijom, što su ključni izazovi koji ugrožavaju napredak regije. Bosna i Hercegovina i Srbija prednjače po broju izrečenih sankcija, što reflektira složenost njihovih političkih i društvenih prilika, kao i potrebu međunarodne zajednice da adresira te probleme kako bi se osigurala dugoročna stabilnost, kazao je.

Ovi podaci potvrđuju da sankcije nisu samo sredstvo kažnjavanja, već i pokušaj da se izvrši pritisak za reforme i potakne odgovornije ponašanje domaćih aktera, zaključuje Mušić.

SAD nas ne pušta

U izvještaju se dalje navodi da slučaj Zapadnog Balkana ilustrira višestruku ulogu sankcija u rješavanju sigurnosnih prijetnji. Tijekom protekla tri desetljeća, sankcije su određene kao odgovor na regionalne sukobe i političke tranzicije, ciljajući na pojedince i grupe koje potkopavaju mirovne napore.

Štoviše, ponovljena upotreba ciljanih sankcija, posebno od strane SAD, pokazuje posvećenost borbi protiv korupcije i suzbijanju utjecaja organiziranog kriminala. Određivanje ključnih figura povezanih sa destabilizirajućim aktivnostima naglašava stalnu važnost sankcija kao alata za rješavanje novih prijetnji i, bez obzira na njihov utjecaj na lokalnoj razini sankcije ostaju vitalna komponenta međunarodnih politika usmjerenih na zapadni Balkan.

U Bosni i Hercegovini je primjetna pojava u kojoj raste podrška sankcioniranim pojedincima među građanima koji nerado otvoreno razgovaraju i izražavaju nezadovoljstvo ovim pitanjem. Neki sankcionirani pojedinci koji zauzimaju utjecajne pozicije u javnim institucijama ostaju na svojim funkcijama bez ikakvih prepreka.

(Fena | Foto: dodik.net)