Mostarski Aluminij – kako je div odjednom postao žrtva

Aluminij, hercegovački industrijski div podignut je iz pepela uz 140 milijuna eura, četiri godine nakon rata u BiH. Danas, s pola milijarde KM duga ponovno se vraća u pepeo.

Mostarski aluminijski gigant danas se samo prisjeća godina zvjezdanog uspjeha. Na jarkom hercegovačkom suncu srebrnasto sjaje aluminijski trupci požrtvovanih radnika. Ali, rezultati poslovanja Aluminija, rađeni od revizorske kuće KPMG, a koju je angažirala Vlada Federacije BiH kao 44-postotni vlasnik, su alarmantni. Dugovi su se godinama gomilali, a danas su viši od 500 milijuna KM, piše Deutsche Welle.

Iz stanja se ne vidi nada za opstanak, jer su svi parametri negativni. Financijsko stanje je alarmantno i jedini je spas privatizacija ili joj prijeti kolaps, neki su od zaključaka KPMG o Aluminiju.

Menadžment Aluminija i federalna Vlada spas vide u konzorciju koju predvodi švicarski Glencore, a u kojem su Feal Široki Brijeg, SIC Mostar, te tvrtke iz Hrvatske – PPD i ELDAR.

Sada već nema sumnje da Aluminij, s dugovima višim od 500 milijuna KM odlazi u povijest. Je li spas u konzorciju koji predvodi švicarski Glencore, a u kojem su i Feal Široki Brijeg, SIC Mostar, te tvrtke iz Hrvatske – PPD i ELDAR.

Radnici ostaju

Otvorili smo pregovore s Glencorom i za sada je najveći rezultat prisustvo takvog jednog globalista koji je “težak” 150 milijardi eura i koji će jamčiti bolju budućnost Aluminija od Vlade FBiH, kazao je federalni premijer Fadil Novalić.

Obećanja su da zaposlenici Aluminija neće ostati bez posla, međutim, kako će pogoni Aluminija preživjeti bez potrebne struje, što je i najveća stavka u njegovoj financijskoj dubiozi?

Električna energija je veliko pitanje i tu će značajnu ulogu imati dobra volja Vlade, kaže za DW direktor Aluminija Dražen Pandža. No, glasnogovornica JP Elektroprivreda HZ HB, Marija Buntić, za DW je potvrdila da je ta tvrtka od 17. lipnja prestala biti opskrbljivač, jer se dug povećao na 280 milijuna KM.

Izgledno je da hercegovački div odlazi u povijest. To potvrđuju i riječi Nermina Džindića, federalnog ministra energije, industrije i rudarstva:

Prijedlog konzorcija na čelu sa Glencorom je formiranje nove tvrtke i dioba opreme i imovine. Nova tvrtka bi nastavila s radom,  zadržala sve radnike, a za novu kompaniju formirala bi se i nova cijena električne energije.

Vjekoslav Domljan je nekoliko mjeseci bio v.d. generalnog direktora Aluminija: Nije bilo političke volje da se problemi riješe. Odgovorni su svi dioničari: Prvo Vlada FBiH, zatim radnici dioničari, te Vlada Hrvatske koja je posjeduje 12% dionica Aluminija

Tko je kriv?

Kako se dogodilo da pokretač hercegovačke ekonomije, ovako potone? Na to pitanje odgovara profesor ekonomije Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo “School of Science and Technology” i predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Vlade FBiH. On je kratko vrijeme bio je vršitelj dužnosti generalnog direktora Aluminija.

Vlada FBiH je pravni vlasnik od sredine 2013. god. Ako u tom razdoblju nije sudjelovala u “obiranju voćke”, odgovorna je (44%) što to nije spriječila. Radnici-dioničari su odgovorni isto toliko (44%), dok je Republika Hrvatska odgovorna 12%. U tom razdoblju dugovi su prešli 400 milijuna KM, a gubitci dosegli 500 milijuna KM. S gubitkom od 74 milijuna KM u 2018. godini, Aluminij je bh. rekorder u toj godini, analizira za DW ovaj ekonomski stručnjak.

Kaže da je najgore to što Aluminij nije kompanija kojoj su bile važne inovacije.

Najbolje rješenje je dugoročni ugovor federalnih elektroprivreda s Aluminijem tijekom kojega bi trebalo poduzeti dvije investicije od oko milijardu KM u roku od tri godine – izgradnju solarne farme i prerađivačkog kapaciteta, smatra profesor Domljan.

Međutim, nije optimist po pitanju ulaska Glencora i drži da je ta mogućnost vrlo mala ako Vlada FBiH ne bude jamčila jeftinu energiju.

Kako je moglo biti?

Profesor Domljan, kao vršitelj dužnosti direktora Aluminija nekoliko mjeseci, imao je viziju za napredak, ali za to je izostala politička podrška tadašnje Vlade FBiH.

Podsjeća da je krajem 2013. predlagao sklapanje ugovora za električnu energiju kakav je sklopljen za slovačkog Slovalca, kontaktirao je s njemačkim Trimetom uz čiju pomoć bi se, kako ocjenjuje, pokušalo osigurati financiranje izgradnje prerađivačkog kapaciteta za godinu dana, te solarne farme. Predlagao je i  formiranje Aluminijskog instituta te ALBA-e tj. aluminijske banke itd.

Iako Vlada FBiH kao najvažniji uvjet spominje zadržavanje radnih mjesta, stručnjaci smatraju da će u cijeloj drami najviše stradati radnici i dobavljači.

Od “šminkanja” do “čekanja čuda”

Mandat aktualne federalne vlade počeo je “šminkanjem” Aluminija za prodaju, a završio čekanjem čuda, objašnjava ovaj profesor.

Za njega, stvari su vrlo jednostavne:

Htio sam da Aluminj bude globalna kompanija, da Mostar dobije aluminijski tehnopolis,  razvije globalni lanac vrijednosti sastavljen od proizvodnje boksita, glinice, aluminija i proizvoda aluminija, no drugi su Aluminij shvatili kao voćnjak koji treba obirati od najnižih grana pa do vrha. Rezultati tih dvaju puteva, od kojih je jedan vodio na Zapad, a drugi na Istok, više su nego očiti.

Što ostaje nakon Aluminija?

Iako Vlada FBiH kao najvažniji uvjet spominje zadržavanje radnih mjesta, profesor Domljan smatra da će u cijeloj drami najviše stradati radnici i dobavljači, njih od 1.200 do 1.300.

Prerađivači aluminija će nastaviti živjeti, ali uz manju maržu. Svanut će Elektroprivredi HZ HB koja je s ovih proćerdanih 300 milijuna KM mogla izgraditi najveću solarnu farmu u Europi. Svanulo bi i za oko 1.000 radnika koji bi se mogli zaposliti tamo, ocjenjuje Domljan.

Kao najvećeg krivca za stanje u Aluminiju analitičar Damir Miljevic vidi političare: “U ime naroda i države uzeli su sebi sva prava, a odgovornost i štetu će morati sanirati porezni obveznici tj. građani

Kada politika upravlja…

Banjalučanin, Damir Miljević, ekonomist i ekonomski analitičar za DW kaže da je Aluminij jedan od stotine primjera u BiH gdje se u poduzećima u državnom vlasništvu neodgovorno upravlja. On spominje uspješne europske proizvođače koji su svoju rentabilnost zasnovali na višim fazama prerade, što nije slučaj i s Aluminijem.

Kako to da se za sve ove godine  nisu sjetili razviti lepezu proizvoda od aluminija i tako osigurati rentabilno poslovanje, kada se s primarnom proizvodnjom nije moglo poslovati pozitivno?, pita on.

I ponovno se vraćamo u bh. političke vode jer, kako kaže, neodgovorno ponašanje je posljedica činjenice da upravu i menadžment takvih tvrtki postavljaju vladajuće političke stranke i s glavnim kriterijem – politička podobnost.

U takvim uvjetima menadžment i uprava isključivo odgovaraju neformalnim političkim centrima, a ne vlasnicima. U ime naroda i države uzeli su sebi sva prava, a odgovornost i štetu će morati sanirati porezni obveznici tj. građani. Aluminij je najeklatantniji primjer. Privilegije od njegovog rada su privatizirane i personalizirane, a štete i gubitci biti će socijalizirane i to bez ičije odgovornosti, zaključuje Miljević.

(www.jabuka.tv)


22 komentara

  • Najveći krivci su ove uprave poslije Brajkovića,naravno da su on i njeo hapali ali poslije njega se desio raspad sustava i napravljen gubitak od 600milijuna maraka

    10
  • a isati balahalo se kad je aluminij bio skupa a struja jeftina a kad je se obrnula situacija – vazda ista komunisticka prica – jadni radnici nek drzava podmetne ledja. di su ti radnici bili kad im je menadzerija krala firmu? bolio ih kurc jer je placa sjedala a sad kad firmu ne mozes ni poklonit jer ima negativan kapital – sad ste se nasli rjesavat situaciju? evo cekam sutra da mi rtv hb objasni kako bi trebalo placat jos mrvu trosarina na gorivo da spasimo aluminij.

    zanimljivo kako je uvik mi kad treba skupljat pare a oni kad treba trosit. propala daboga za mjesto joj se ne znalo.

    16
    1
  • Sta uradise od jednog giganta koji je bio pojam za cijeli balkan. U svakom slucaju steta bi velika bila da se ugasi, ali neke stvari se moraju drasticno promijenit.

    12
  • Aluminij je još jedan u nizu dokaza koliko su sposobni oni kojima dajemo povjerenje zadnjih 25 godina. Uspjeli su raskućiti uništiti i rasprodati sva poduzeća koja su u komunizmu kako tako radila i hranila desetke tisuća obitelji. Bez obzira što mi je žao ljudi koji će ostati bez posla zadnje što bih želio je da sad država sanira iz naših džepova ono što su pojedinci pljačkali i na čemu su se bogatili zadnjih 25 godina.

    15
    1
  • tko je krivac da izmiri dug i oduzeti imovinu i kazniti ćorkom kad je med lizao neka ga i pčele kolju zašto da mi plaćamo nečiju manitoštinu

  • Najviše je krivo tržište koje je od 2008 nepovoljno za opstanak elektroliza. Vani bi se ili zatvorio ima 5-6 godina ili bi se uložilo u finaliziranje proizvodnje, za to doduše u bih ne postoje elektro kapaciteti niti će ih ikada biti.

    6
    1
  • Prvo država odnosno njihove elektroprivrede su dužne dati povlaštenu cijenu el.energije teškoj industriji i firmama od strateškog značaja i to su i potpisali a nikad ispunili. Drugo u Njemačkoj cijena za tešku industriju 33-38 eur/MW tako i drugim europskim zemljama sve potpuno jasno a Njemačka i druge zemlje izgradile elektroprivrede kreditima i pozitivno posluju a ovdje nasljeđeni pogoni iz bivše države. Istina za volju u Njemačkoj i drugim zemljama nemaju nekoliko tisuća radnika viška u elektroprivredama.Četvrto i vrapci znaju da se novac izvlačio kako preko struje tako i svih drugih nabavaka a to su činili bivši direktori i uprave zajedno sa politikama koje su ih postavili i nitko ništa država i institucije šute ne hapse i vraćaju 10-tke milijuna Aluminiju što je očekivano da šute jer i oni koji trebaju da ih hapse bi trebali u zatvor s njima jer su zatvarali oči 20 i više godina pred očitim kriminalom. A najgore je što narod šuti i ne djeluje jer narod to može riješiti za 24 sata…I zadnje kad se privatizira država će sve povlstice povoljniju el.energiju itd… dati privatniku za kojeg je se namjerno Aluminij uništavao da ga džabe dobije a zamisli apsurda državna elektroprivreda nemože državnom Aluminiju dati te povlastice a dati će ih privatniku na korist samo tog privatnika i političkih elita koji su mu ga isporučili!!!

    6
    1
  • Pogledajte kuce tih sto su se pitali u alminiju , nisam rekao da su pokrali , sami procjenite , moze li obican covjek zaraditi za ono .

    12
  • Posluju s gubitkom a radnicima u prosjeku 2000 km plaća, a radnici kažu to je samo pet posto od misečnih gubitaka.
    Odite u privatnika pa radite s gubitkom odma otkaz i zatvaranje firme, tako i s aluminijem KLJUČ u bravu.
    Žao mi radnika ali ako dobiju struju po povoljnim uvjetima onda i nama u kućanstvima oprostite milijune.

  • Oni koji su unistili Soko i opljackali unistit ce i Aluminij. Oni imenuju uprave koje su izvlacili novac za sebe i politicke mocnike i stranke. Tako ce za par godina napraviti i sa EP- HZ- HB…. Jer isti ljudi, lopovi imaju upetljane prste. Ti isti kontroliraju Eronet, Postu,i isti scenari izvlacenja novca ide, ista sema imenovanja uprave, vodecih ljudi na celo tih konpanija…Za par godina ce nam politicki mocnici otici u mirovinu i vjerovatno u RH, Zagreb a ove firme u stecaj..Za ovo ne mozemo kriviti bosnjake, srbe. Nasi su nas pokrali, bas strucno i profesionalno…

    10
    2
    • Kad se zatvori Aluminij i Feal će upasti u velike probleme, EP hzhb će postati podružnica sa 7 puta manjim prometom od EP FBiH, HT eronet već sad ima dobit od par desetaka tisuća KM godišnje, što je smiješno za Mobilnog operatera. Padom Aluminija godišnje će past potrošnja cijele hercegovine za 70-80 miliona KM. 1000 velikih plaća manje za jedan tako mali kraj. Strašno

  • Aluminij ne plaća struju 2 godine, dug 280 mil KM. Elektroprivreda nije dosad propala? Kako to?
    Samo se otvara pitanje: Netko je morao platiti?
    Nije Vlada.
    Nisu ni Srbi sigurno.
    Nema tko nego mi obični građani.
    Neka netko objasni ako misli da je drugačije.

    • 10 godina je nastajao dug, samo im je dobit otišla u gubitak. U 10 godina Aluminij je potrošio 1.5 milijardi maraka struje, a platio 1.2 milijarde.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.