”Nove spoznaje u psihijatriji: Multidisciplinarni pristup” tema je međunarodnog psihijatrijskog simpozija “18. mostarska psihijatrijska subota”, koji je počeo u subotu u Mostaru, a u čijem radu sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske, BiH i Belgije.
Simpozij je organiziralo Sveučilište u Mostaru, zajedno s Udrugom psihijatara u BiH i Liječničkom komorom Hercegovačko-neretvanske županije, a pod patronatom Europske psihijatrijske asocijacije.
Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić pozdravio je nazočne istaknuvši kako mostarsko sveučilište, organizira, promovira i nastoji znanstvenom radu dati ono mjesto koje mu danas, na žalost, ne pripada u BiH.
Psihijatrijska subota je najstariji znanstveni simpozij Sveučilišta u Mostaru i time zaslužuje posebnu pozornost i pohvalu, naveo je Tomić. Zahvalio je svima što su došli u Mostar kako bi zajedno sa svojim kolegama u multidisciplinarnom pristupu razmatrati najvažnije teme.
Predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija Dragan Babić istaknuo je kako je do sada na mostarskom simpoziju ukupno sudjelovalo preko 250 predavača iz više od 10 zemalja uključujući Europu, SAD i Australiju, javlja Fena.
Ocijenio je kako je psihijatrija kao struka i znanost posljednjih desetljeća jako napredovala i omogućila liječnicima da budu uspješniji u pružanju pomoći osobama s duševnim smetnjama.
Jedan od bitnih principa za uspješno liječenje je, kako navodi Babić, multidisciplinarni pristup.
Dragan Babić
Ove godine smo se odlučili za temu “Nove spoznaje u psihijatriji: Multidisciplinarni pristup” jer je poznato u znanosti, u psihijatriji, da je, ukoliko se koristi taj multidisciplinarni pristup, to najbolje za pacijenta. Nije dovoljan angažman samo psihijatra, psiholog ili socijalnog radnika, nego svih skupa jer kad svi skupa radimo onda možemo puno bolje pomoći, poručio je Babić.
Naglasio je kako je ove godine na mostarskom simpoziju pružena mogućnost mlađim predavačima, a novina je i to što će ove godine osim psihijatara, predavači biti psiholozi, internisti, oftalmolozi, pedijatri, radiolozi i kineziologije.
Vjerujem da će to pomoći svima nama da se podigne razina znanja jer se cijeli život uči, a sve u cilju poboljšanja razine znanja i boljeg razumijevanja osoba s duševnim tegobama, poručio je Babić.
Magistar radiološke tehnologije Darijan Franjić na današnjem simpoziju je održao predavanje o holističkom pristupu bolesnicima, odnosno o sposobnosti oporavka oboljelih od karcinoma debelog crijeva.
Po njegovim riječima, holistički pristup bolesnicima iznimno je važan u procesu njihova oporavka.
Holistički pristup podrazumijeva da se razmatra cjelokupan čovjek, um, duh i tijelo. Pristup se ne bazira samo na bolest već na opće zdravlje bolesnika, istaknuo je Franjić, javila je Fena.
(www.jabuka.tv)
Na nasim podrucjima je izuzetno vazna tema traume rata i prenosenje tih trauma na sljedece generacije. Nekoliko generacija je nazalost osteceno ratom.
I sto je naravno izuzetno vazno je ukloniti izrazito negativnu stigmu psihickih oboljenja. To su bolesti kao i sve druge, sve su za ljude, neke su kronicne, neke akutne, a sve u svemu se daju uspjesno ljeciti ili psihoterapijom i/ili farmaceutskim sredstvima. Najgore ih je kao i sve ostale bolesti ignorirati, pa se poteskoce kronificiraju, socijalni kontakti i suzivot postaju jako otezani i na kraju se mozda mala akutna poteskoca vrati nazad kao ogromni bumerang sa ogromnim negativnim posljedicama za pogodjenu osobu i cijelo njeno okruzje/obitelj
Steta sto je kod nas tamu tema odlazak kod psihijatra ili psihologa.Vecini ljudi je ponekad potrebna pomoc sasvim normalno s obzirom u kakvom vremenu zivimo.Nije sramota potrazit pomoc sramota je drzat to u sebi jer cemo tako ugrozit i mentalno i fizicko zdravlje.
Za 23:21, imas pravo sto se tice vremena u kojem zivimo i izazova za psihu svakoga od nas. Kad se tome dodaju i osobne sudbine, gubitak dragih ljudi u nekom zivotnom trenutku, bolesti, financijski problemi…kod mladih ljudi problem odrastanja u ovim vremenima i nedostatak stabilnosti i ljubavi od strane roditelja, koji su i sami “na rubu”, nije ni cudo da je puno ljudi u poprilicito nestabilnom psihickom stanju, bez orjentira, pred burnoutom i pokusava samo nekako”funkcionirati”.