Mostar ‘gori’ na 43 Celzijeva stupnja: Dnevno preko 100 intervencija Hitne pomoći

Grad na Neretvi ovih dana mjeri ekstremno visoke temperature, a prema najavama federalnih meteorologa, osvježenje se ne nazire. Prema podacima svjetskih meteoroloških stanica, Mostar je s maksimalnom temperaturom zraka najtopliji grad u Europi, te je tako u nedjelju iznosila 40,3 Celzijeva stupnja, najviša temperatura izmjerena u Europi taj dan. Jučer su u Mostaru izmjerena 43 Celzijeva stupnja.

Brojne tegobe

Mostarska hitna služba posljednjih 20 dana, otkad vladaju ekstremno visoke temperature, ima pune ruke posla. Broj intervencija  u odnosu na ranije razdoblje udvostručio se, a dnevno, posebice vikendom, imaju i više od 100 intervencija.

„Povećan je broj pacijenta koji zbog velikih vrućina trebaju našu pomoć. Devedeset posto intervencija je zbog utjecaja vrućina  pa nam se ljudi obraćaju zbog dehidracije, povraćanja, proljeva, padova tlakova, vrtoglavica, osobito stariji ljudi koji koriste terapiju i koji još teže podnose vrućinu. Imamo slučajeva i sunčanice, posebno kod djece, kazao je za Dnevni list šef mostarske hitne službe dr. Zdenko Klarić.

Ravnatelj RMC-a “Dr. Safet Mujić” kazao je kako je zbog ekstremnih temperatura u ovoj bolnici povećan priljev pacijenata s kroničnim oboljenjima.

„Neurologija i interni odjel su nam poprilično popunjeni, dosta pacijenata se javlja zbog neuroloških i kardiovaskularnih smetnji, a naša Hitna pomoć je praktično neprestano na terenu, kazao je dr. Guzin.

Jučer je u Mostaru zasjedao Stožer civilne zaštite Grada Mostara koji je pozvao građane na pojačan oprez te da se pridržavaju liječničkih upozorenja.

Stožer civilne zaštite Grada Mostara preporučuje građanima da se ograniči kretanje i vožnja tijekom dana od 10 do 18 sati, da se prostorije, ukoliko nisu klimatizirane, dobro prozrače tijekom noći ili rano ujutro, a preko dana prozori zatvore i navuku rolete.

Odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je osobito važno za malu djecu). Nositi naočale s UV zaštitnim slojem, udobnu obuću, a tijekom dana češće piti manje količine tekućine, najbolje prirodne sokove, limunadu ili vodu, a smanjiti unos gaziranih pića.

Kronični srčani i bubrežni bolesnici, dijabetičari i osobe s visokim krvnim tlakom trebaju se posavjetovati s liječnikom o količini tečnosti koju trebaju unijeti te redovito uzimati terapiju. U prehrani se preporučuje voće i povrće, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli te hrana s povećanim sadržajem bjelančevina, jer se time smanjuje potrošnja ugljikohidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Također se savjetuje temeljito pranje voća i povrća, izbjegavati lako kvarljive namirnica, a posebnu pozornost obratiti na osobnu higijenu. Izbjegavati kupanje u rijekama, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovito kontrolira i dezinficira.

Od 10 do 17 sati najveća je izloženost UV zrakama koje izazivaju opekline i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 posto. Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obvezno je, osobito za djecu, korištenje kreme s najvećim zaštitnim faktorom (50), s tim što treba izbjegavati sunčanje od 10 do 17 sati i češće uzimati manje količine tekućine.

U klimatiziranim prostorijama (osobito u automobilima s ugrađenim klima uređajem) voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutarnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema. Liječnici preporučuju da se djeca  ili životinje ne ostavljaju u parkiranom vozilu bez nadzora.

10 tisuća za opskrbu vodom

Na jučerašnjoj sjednici Stožera kojom je predsjedao gradonačelnik Ljubo Bešlić donesena je odluka da se odobri akontacijski iznos od 10 tisuća maraka za potrebe opskrbe pitkom i tehničkom vodom ugroženih gradskih područja.

Zapovjednik Vatrogasne postrojbe Mostar Petar Jurić informirao je članove Stožera o stanju protiv požarne zaštite na području grada. Naglašena je potreba za odgovornim i savjesnim ponašanjem građana zbog povišenih temperatura zraka i opasnosti od izbijanja požara. Građani su pozvani blagovremeno obavještavati o svim eventualnim opasnostima od izbijanja požara ili samog požara na telefon 123 koji je dostupan 24 sata ili na telefon broj: 558 235 do 16 sati. Na jučerašnjoj sjednici konstatirano je da Grad Mostar nije nenamjenski trošio novčana sredstva namijenjena za zaštitu i spašavanje, kao i da na tom namjenskom računu nema manjka sredstava, čime su opovrgnute neutemeljene spekulacije.

Formiran Krizni stožer za incidente situacije

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije utemeljilo je ovih dana, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, Krizni stožer za slučajeve većih incidentnih situacija. Stožer djeluje kada nije proglašeno stanje prirodne i druge nepogode, odnosno kada postoje događaji koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje ljudi, te uzrokuju ili bi mogli uzrokovati veći broj žrtava koje nije moguće zbrinuti redovitom organizacijom rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika. Predsjedatelj Kriznog stožera je ministar prim. dr. Mladen Bošković, a za članove imenovani su Jadranko Burić, član Stožera civilne zaštite HNŽ-a, dr. Davor Pehar, ravnatelj Doma zdravlja Mostar, prof. dr. sc. Ivan Vasilj, pomoćnik ministra, Huso Morić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Zlatko Guzin, ravnatelj RMC-a “Dr. Safet Mujić” Mostar, te prim. dr. Ružica Biloš iz KB-a Mostar (CUM).

Zadaća Kriznog stožera je u većim incidentnim situacijama upravljati i koordinirati radom zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika, sve do trenutka kada nadležna tijela županije proglase stanje prirodne i druge nepogode, kada ulogu upravljanja akcijama zaštite i spašavanja preuzima Županijski stožer civilne zaštite.

Poseban naglasak stavljen je na preventivnu ulogu s ciljem sprječavanja i ublažavanja posljedica na zdravlje ljudi kod većih incidentnih situacija, te je Krizni stožer već poduzeo aktivnosti oko utvrđivanja preventivnih mjera u skladu s vjerojatnim opasnostima na terenu, te pripreme planova pripravnosti za moguće krizne situacije.

Dr. Guzin je kazao kako je Stožer koji je tek formiran trajnog karaktera te da nije osnovan samo zbog ekstremnih vrućina koje vladaju.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.